Galerija 0 0 0 0 Među neobičnijim jelima europske tradicije koja su se upisala u povijest zasigurno je tansy, englesko jelo koje se opisuje kao mješavina omleta i palačinke. Ime duguje vratiću (Tanacetum vulgare), gorkastoj aromatičnoj biljci koja je nekoć bila čest sastojak proljetne kuhinje i pučke medicine. Latinski naziv roda Tanacetum potječe od grčke riječi athanasia, što znači besmrtnost ili dug život, vjerojatno zbog dugotrajnih cvatova, ali i zbog njezine uporabe u drevnom Egiptu, gdje se koristila za balzamiranje. Naziv vrste vulgare znači uobičajen ili rasprostranjen, što i ne čudi s obzirom na to koliko je ova biljka bila prisutna u svakodnevnom životu. Na engleskom je poznata kao tansy, ali i pod nazivima poput bitter buttons ili golden buttons. 

U trendu Daleko od svih Planinski raj na krovu BiH: Posljednje pravo bosansko selo u kojem se gušta u vrućim pitama i kavi iz džezve Nevjerojatna ljepota Škrip, Blaca, Pitve, Suđurađ... Čuvari "prave Hrvatske" bez masovnog turizma koje treba vidjeti barem jednom u životu Anginetti Mekani i mirisni: Recept za prhke talijanske kekse s limunom koji se tope u ustima

Tansy se pripremao od jaja i tijesta uz dodatak soka ili sitno nasjeckanih listova vratića, a često su mu se dodavali i peršin, ljubice, šećer ili začini, pa je rezultat bio blago zelenkasto jelo specifičnog, pomalo gorkog okusa. Povjesničari hrane smatraju da tansy nije bio samo blagdanska poslastica, nego i svojevrsni lijek nakon korizme. Budući da je post podrazumijevao skromnu i često teško probavljivu prehranu, vjerovalo se da upravo gorke biljke poput vratića pomažu probavi i čiste organizam. Upravo zato se ovo jelo tradicionalno jelo u uskrsno vrijeme.

Vratić - 2 (Foto: Getty Images)

Otrov i lijek 

Ipak, danas je važno naglasiti da je vratić potencijalno otrovna biljka. Iako se njegovi mladi listovi mogu koristiti u vrlo malim količinama kao začin ili za aromatiziranje octa, upotreba zahtijeva oprez. Kroz povijest se koristio i kao prirodni insekticid protiv moljaca, buha i grinja, pa čak i za zaštitu biljaka od bolesti poput plijesni. Sušeni listovi često su se vješali u prostorima kako bi odbijali insekte i glodavce.

S vremenom se i samo jelo mijenjalo, od jednostavne biljne palačinke do bogatijeg deserta s vrhnjem, začinima i bademima. No početkom 20. stoljeća tansy je gotovo potpuno nestao s uskrsnih stolova. Danas ostaje tek zanimljiv podsjetnik na to koliko su se uskrsni običaji i okusi mijenjali kroz povijest.

Europski otoci u proljeće: Kamo putovati iz Hrvatske za manje od 100 eura? +1