I dok ste o avionima i letovima već mnogo puta čitali kod nas, o poslu kontrolora leta baš i niste. Kako se uopće obavlja taj posao? Kako izgleda s tla "upravljati" avionima? Odgovore smo potražili na portalu ranker.com.
Kontrolori zračnog prometa imaju jedan od najintenzivnijih poslova na planetu: osiguravaju da zrakoplovi puni ljudi sigurno i učinkovito stignu u zračne luke i izađu iz njih. Ipak, jedna od najvećih zabluda o njima jest razina odgovornosti koju zapravo imaju za sigurnost putnika. Istina je da su oni vitalni kotačić u stroju, ali zapravo nisu u potpunosti odgovorni za siguran dolazak i odlazak zrakoplova (piloti snose najveći dio tog tereta). Zanimljivosti o njihovu poslu pročitajte u nastavku…
Ne mogu pratiti zrakoplove GPS-om
GPS uređaji pomažu milijunima ljudi u navigaciji diljem svijeta svaki dan, ali jeste li znali da kontrola zračnog prometa ne koristi satelitsku GPS tehnologiju za praćenje aviona? Zvuči čudno, ali je istinito: avioni su puni ljudi s pametnim telefonima s GPS-om, ali sam avion nema GPS. Umjesto toga, tisuće zrakoplova koji svaki dan lete iznad raznih dijelova planete koriste radar na zemlji za dolazak od točke A do točke B.
Nakošeni prozori radi smanjenja distrakcije
Jeste li ikada primijetili kako većina tornjeva kontrole zračnog prometa ima iste nakošene, zatamnjene prozore? Nije to zbog pilota, kao što su neki sumnjali, već zbog kontrolora zračnog prometa. Prozori "odbijaju" refleksije od monitora i pametnih telefona (ili bilo kojeg drugog unutarnjeg izvora svjetla) do stropa kako ih ne bi zamijenili za zrakoplove.
Reaganova "sječa"
Sindikat profesionalnih kontrolora zračnog prometa u SAD-u 3. kolovoza 1981. proglasio je štrajk koji je gotovo uništio službu. Imali su uobičajene zahtjeve: bolje uvjete rada, bolje plaće i kraći radni tjedan. Predsjednik Reagan dao je 48 sati da se 11.345 štrajkaša vrati na posao ili će ga izgubiti. Ispunio je tu prijetnju i doživotno im zabranio saveznu službu (međutim, predsjednik Clinton ukinuo je zabranu 1993.). Taj je potez značajno utjecao na industriju; trebalo je oko deset godina da se broj zaposlenih vrati u normalu.
Svjetla umjesto radija
Radiouređaji ne rade uvijek, pa su kontrolori zračnog prometa razvili rezervni plan - svjetla. Signalne lampice koje koristi kontrola leta emitiraju tri boje - crvenu, bijelu i zelenu, te šalju različite poruke pilotu ovisno o tome kako se prenose. Stalno zeleno svjetlo, na primjer, slično je semaforu koje se koristi na cesti i znači da je zrakoplovu dopušteno sletjeti.
Aerodrom (Foto: Unsplash)
Obavezno znanje engleskog
SAD i Velika Britanija rano su postali veliki igrači u području zrakoplovstva, tako da je engleski jezik sada zapravo jezik zrakoplovstva. Zapravo, svi kontrolori zračnog prometa, bez obzira na to gdje rade u svijetu, moraju dokazati svoje znanje engleskog jezika. Kontrolori ga ne moraju nužno tečno govoriti, ali se moraju moći nositi s hitnim situacijama i znati njegove osnove.
Posao budućnosti
Iako će AI zamijeniti mnoge stvari, kontrolore očito neće tako brzo. Prema nekim procjenama, više od 900 milijardi dolara izdvaja se za ponovni razvoj ili izgradnju novih zračnih luka diljem svijeta, što znači da će sve više i više zrakoplova poletjeti u nebo u sljedećem desetljeću. To znači više kontrolora zračnog prometa te će do 2030. biti potrebno barem 40-ak tisuća novih zaposlenika.