Galerija
Ribarska zajednica postupno je prerasla u naselje, a zatim, tijekom trećeg tisućljeća prije Krista, u pravi grad. Stoljeće za stoljećem njegovi su stanovnici gradili kuće, hramove, bedeme i luke na istom komadu zemlje. Upravo je ta gotovo neprekinuta naseljenost Biblosu donijela reputaciju jednog od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova na svijetu.
Luka faraona i feničkih trgovaca
Položaj na istočnoj obali Sredozemlja pretvorio je grad u važnu trgovačku luku. Posebno snažne veze održavao je s drevnim Egiptom. Brodovi iz Biblosa prevozili su ondje libanonsku cedrovinu, gdje je kvalitetno drvo bilo dragocjena roba. Trgovačke veze istodobno su donosile snažan egipatski utjecaj u Biblos, što danas potvrđuju egipatski predmeti i natpisi.
Arheološki nalazi svjedoče o snažnim vezama Biblosa s Egiptom, ali i o brojnim kulturama koje su tijekom tisućljeća prolazile ovim dijelom Mediterana. Egipćani su grad poznavali kao Kubnu, Akadci kao Gublu, Feničani kao Gebal, a Grci su mu dali ime koje je preživjelo stoljeća - Byblos.
I upravo to ime otkriva jednu od najzanimljivijih gradskih priča. Budući da je papirus u grčki svijet stizao preko Biblosa, ime grada povezalo se s papirusom i pisanom riječju. Iz grčkog byblos razvio se biblion, riječ za knjigu, a iz istoga je jezičnog korijena poslije nastala i riječ Biblija.
Od Biblosa do latinice
Fenički trgovci i pomorci povezivali su luke istočnog Mediterana sa sjevernom Afrikom i Europom, a tim su trgovačkim putovima širili i fenički alfabet. Biblos u toj priči imao je vrlo važnu ulogu. Arheolozi su ovdje pronašli neke od najvažnijih ranih feničkih natpisa, među njima i onaj na sarkofagu kralja Ahirama, jedan od najpoznatijih primjera ranog feničkog pisma. Fenički alfabet sastojao se od 22 znaka.
Fenički trgovci proširili su alfabet svojim pomorskim mrežama po Mediteranu. Preuzeli su ga i prilagodili Grci, a iz grčkog se pisma, preko Etruščana, poslije razvila latinica, pismo kojim danas pišemo. Tako se u natpisima sačuvanim u Biblosu mogu prepoznati daleki korijeni slova kojima se služimo svaki dan.
Tisućljeća povijesti u nekoliko koraka
Ostaci neolitičkih nastambi susreću se s feničkim hramovima, kraljevskom nekropolom i grobnicama drevnih vladara. Nekoliko koraka dalje rimsko kazalište podsjeća na stoljeća rimske vlasti, dok nad dijelom lokaliteta dominira masivni križarski dvorac iz 12. stoljeća. Među najzanimljivijim mjestima nalazi se Hram obeliska, u kojem su arheolozi otkrili brojne male obeliske i brončane figurice, neke prekrivene zlatnim listićima.
U blizini se spiralne kamene stube spuštaju prema Kraljevu izvoru (Ain el-Malik), drevnom zdencu dubokom oko 20 metara koji je stoljećima opskrbljivao Biblos vodom. Mjesto je pronašlo put i u drevne legende: Plutarhova verzija egipatskog mita o Ozirisu povezuje izvor s božicom Izidom i njezinom potragom za Ozirisom.
Od Aleksandra Velikog do križara
Dolazak Aleksandra Velikog 332. godine prije Krista otvorio je helenističko poglavlje gradske povijesti. Za Rimljana Biblos je nastavio živjeti kao mediteranski grad, a širenjem kršćanstva postao je i biskupsko središte. Nova velika promjena stigla je s križarima. Početkom 12. stoljeća grad, koji su nazivali Gibelet, postao je dio njihova svijeta na istočnom Mediteranu. Podigli su veliku utvrdu, koristeći i kamen sa starijih građevina.
Saladin je krajem 12. stoljeća osvojio grad, križari su ga potom vratili, a u 13. stoljeću preuzeo ga je mamelučki sultan Bajbars. Od početka 16. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata Biblos je pripadao Osmanskom Carstvu. Svaka je epoha ostavila nešto iza sebe.
Je li sigurno putovati?
Putovanje u Libanon trenutačno nosi ozbiljne sigurnosne rizike. Hrvatski MVEP preporučuje izbjegavanje svih putovanja u zemlju zbog vojnih aktivnosti i nestabilne sigurnosne situacije, koja se može brzo promijeniti. Slična upozorenja izdaju američke i australske vlasti, dok britanske preporuke razlikuju razine rizika ovisno o dijelu zemlje.
Sam Biblos nije glavno žarište sukoba, no to ne znači da ga se trenutačno može smatrati bezbrižnom turističkom destinacijom. Prije eventualnog putovanja treba provjeriti najnovije preporuke MVEP-a, stanje letova za Bejrut i uvjete putnog osiguranja te nastaviti pratiti situaciju tijekom boravka.
Novi kviz općeg znanja: Za one koji uvijek imaju pravi odgovor
