Već prvim jutarnjim brodovima, na zeleni otok u predvorju Dubrovnika, u društvu turista ritualno pristižu stalna lica, s novinama ispod ruku kako bi popili prvu kavu. I sama plovidba od starogradske luke ritual je kojeg se stalni gosti teško odriču. Ljuljuškanje broda na plavom moru već za deset minuta zamijeni kameni prilaz, miris borova i orkestar cvrčaka što ujutro sramežljivo, a kad se sunce razmaše i nešto odrješitije, želi dobrodošlicu.

Taj čarobni otok koji je ime dobio prema latinskom nazivu za kiselo voće acrumen doista nije teško zavoljeti - čak i ako vas s njim ne vežu uspomene; ako već ne zbog jedinstvene prirodne arhitekture, uzbudljivih plaža i zelenila, pauna koji ponosno šeću ili kunića što stalno nešto žvaču, onda zbog mikroklime – odnosno mrvicu nižih temperatura nego u Gradu i nešto toplijeg mora.

Kako nam kažu u Javnoj ustanovi Rezervata Lokrum, po rasporedu dolazaka stalnih Dubrovčana mogu namještati satove, a mnogi od njih bez iznimke pristižu ujutro na kavu i kupanje da bi se ubrzo vratili na marendu pa sve to ponovili u popodnevnim satima.
Kada nakon desetljeća ugledaju prazno mjesto na brodu, zaposlenicima Rezervata nije svejedno, ponekad se i zabrinu, jer gosti Lokruma od otoka su neraskidivo vezani.

Od travnja do studenog, ovisno o vremenu, brodovi neumorno plove, a čak i kada se tijekom ljetne špice skupi na stotine posjetitelja, nećete imati osjećaj gužve. Razlog? Po izlasku iz broda, nakon što se posjetitelji razmile od Lugareve kuće svatko kreće svojim putem.

Bilo da se zapute prema nekoj od plaža – ovisno o tome žele li skakati s gordih stijena ili istražiti Mrtvo more, ili pak žele upoznati otok uz nadvojvotkinju Charlottu i Richarda Lavljeg Srca s novim multimedijalnim vodičem u ruci. Neki od njih najprije krenu po jednu od knjiga iz 'lokrumske knjižnice', ubiti oko pod stoljetnim krošnjama maslina u hladu, ganjati najbolji pogled s Utvrde Royal, sjesti na tron iz hit serije Igre prijestolja ili provjeriti svoje znanje egzotičnog bilja te diviti se golemim eukaliptusima u Botaničkom vrtu.

Po mirisnom otoku provela nas je jedna od njegovih najvećih obožavateljica, djelatnica Rezervata Lokrum zadužena za promociju i marketing koja poznaje svaki kamen otoka.

„U izradi i u provedbi projekta aktivno je sudjelovao i Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, te je uvaženo i njihovo stručno mišljenje. Izvršena je sanacija i uređenje postojećih staza dužine oko 725 metara, uklanjanje oštećenog biljnog materijala i sadnja 195 novih biljnih vrsta s ukupnim brojem 1466 sadnica na 13 polja u vrtu. Postavljena je i nova urbana oprema (klupe, informacijske i interpretacijske ploče, ulazni portal, pružanje informacija o porodicama i vrstama biljnog materijala na području Botaničkog vrta).

Obnovom Botaničkog vrta koji je karakteristično obilježje stvarano godinama JU Rezervat Lokrum je revitalizirala njegov sadržaj i podarila vrtu novu mladost za buduće naraštaje kao osnovu za novi početak“, kaže u šetnji otokom, tijekom kojem nam je otkrila i brojne zanimljivosti koje vrijedi upoznati.

Iako moćan, botanički vrt ne podnosi dobro snijeg koji zna pasti na Lokrumu, kao niti snažne vjetrove stoga i traži neprestanu brigu. Palmama pak štete njegovi stanovnici, kunići koji grickaju čega se domognu, pa tako i nagrizaju stabala.

Te živahne životinjice koje se slobodno vrzmaju po otoku nisu starosjedioci. Dva kunića koje je netko ostavio kriomice na otoku ubrzo su zasnovala obitelj koja se na žalost palmi i radost mlađih posjetitelja Lokruma ubrzo proširila. Društvo im prave pauni čija se zaostala pera marljivo skupljaju za uspomenu. Ako i ne pronađete svoj primjerak šarenog pera, možete zaviriti u suvenirnicu, pa ako vam se posreći - možda vam ga i poklone. Ondje ih ostavljaju svi oni koji ih nađu, ali ih ne žele odnijeti kući.

Neki projekti na Lokrumu još nisu ni približno dovršeni, a u budućnosti bismo mogli doznati više o arheološkim istraživanjima, uživati na vidikovcu u sklopu Maksimilijanove rezidencije te doznati nešto više o mlinu koji su pokretali konji kako bi se samljele otočne masline.

Nove sadržaje omogućile su i dvije drvene kuće koje su u funkciji od 2015. godine, predviđene za manje kongrese, edukacije i slično. Za taj je projekt Ustanova tri godine ranije dobila potporu Ministarstva turizma u iznosu od 150 000 kuna.

U očekivanju novosti s Lokruma, sadržaja je i više nego dovoljno za uživanje punim plućima na jednom od najljepših hrvatskih otočića.

9 stvari koje treba doživjeti na Lokrumu

Vožnja drvenim brodovima

Brodovima Zrinski i Skala izgrađenima 1971. godine tepaju da su brat i sestra, a kako bi ostali u dobroj formi traže neprestanu brigu. Njima plovi po 200 putnika, a od 2011. godine im se pridružio brod Argosy kada ga je Ustanova i kupila za potrebe prijevoza. Prošle godine brodovi su na otok prevezli čak 251 tisuću posjetitelja. Vremenske prognoze se redovito prate, a u slučaju da kiša pokvari kupanje možete zatražiti da ulaznicu iskoristite drugi dan. Teško ćete je izgubiti zahvaljujući velikom formatu, zbog kojeg služi i kao razglednica ili kao kakva uspomena po povratku kući.

Posjet Lugarevoj kući

Lugareva kuća je izgrađena kad i ljetnikovac, u vrijeme habsburške uprave. Usprkos teškim oštećenjima u Domovinskom ratu, još je vidljiv kameni meksički grb na pročelju: Maksimilijan je bio car Meksika. Nakon obnove postala ta je živopisna kućica prva stanica na otoku gdje turisti dolaze po multimedijalne vodiče, knjižice s poučnom stazom ili suvenire koji spajaju prošlost i obilježja hrvatskih i dubrovačkih posebnosti. Dobar dio suvenira izrađuje Udruga Prijatelj koja okuplja invalidne osobe iz čitave doline Neretve. Jedna od novosti u Lugarovoj kući je i mala knjižnica pa tko želi posuditi neku od tisuću knjiga i odnijeti je na plažu – dobrodošao je.

Razgovor sa Charlottom

Po cijeni od 25 kuna u suvenirnici možete unajmiti i nagrađivani multimedijalni vodič, odnosno tablet sa slušalicama koji će vas upoznati s uzbudljivom prošlosti Lokruma kroz likove koji su ondje ostavili svoj trag. Tako će se ispred Maksimilijanova dvorca pojaviti virtualni meksički car sa suprugom Charlottom kako bi ispričali priču iz svojeg vremena, a nešto dalje doznat ćete ponešto i o Beneditkinskom sasmostanu te Richardu Lavljeg Srca koji je prema legendi baš na Lokrumu pronašao spas od brodoloma, vraćajući se 1192. godine s križarskog pohoda iz Palestine.

Zavjet po kojemu će, ako se spasi, izgraditi crkvu na mjestu spasenja, djelomično je ispunio. Spasio se iskrcavši se na Lokrumu, ali je na molbu Dubrovčana pristao da crkva bude sagrađena u samom Gradu.

Druženje s Dubrovčanima

U crkvici Navještenja Blažene Djevice Marije, jedinoj sačuvanoj crkvenoj građevini na otoku, svake prve nedjelje u ljetnim mjesecima okupljaju se Dubrovčani, odlaze na misu i druže se. Za vrijeme koronavirusa ima ih još i više kako bi se mogli družiti na otvorenome, a dnevno se na otoku nađe i do dvije tisuće ljudi. 

Šetnja jedinstvenim botaničkim vrtom

U novom ruhu, s novim biljnim vrstama, Botanički vrt na Lokrumu ove godine je još ljepši. Biljke koje su pomorci neumorno dopremali iz Azije, Afrike i Australije dobile su nove „susjede“, a mjesta za nove sadnice još uvijek ima. Najveće stablo u Botaničkom vrtu je Eukaliptus globulus, australska vrsta koje ima najveću visinu i najveći promjer debla. Svaki dio vrta ima svoju priču, a među 13 polja znatiželju izazivaju ploče s njihovim opisima, od eukaliptusa do palmi.

Kupanje u Mrtvom moru

Dok spretni plivači skaču s visokih stijena, na Mrtvom moru ili popularnoj plaži kupaju se djeca pod budnim okom roditelja što guštaju u kafiću s pogledom na prirodni fenomen - slankasto jezero podzemnim kanalom povezano s otvorenim morem kroz kojise povremeno, na sveopće čuđenje pojavi i kakav ronioc.

Nadomak Mrtvog mora je i „arco naturale“, prirodni most od stijena koji je oduševio i austrougarsku princezu Stephanie svojim izgledom poput kakvog golemog modrog oka. Ispod toga neobičnog luka skuplja se slana voda u kamenom bazenu tvoreći spektakularan prizor.

Želite li uživati u pogledu na taj fenomen bez turista koji se okupljaju kako bi snimili svoju fotografiju najbolje je doći što ranije. Dolazite li prvi put na Lokrum, za ovaj prizor potrebno je uložiti i ponešto truda – najprije da pronađete mjesto gdje se treba spustiti između stijena, a potom i pronaći put preko kamenja u moru, no bez straha; dno ne krije nikakve neočekivane životinjske vrste niti čudovišta iz legendi.

Vježbanje u prirodi

Poželite li negdje potrošiti višak energije, Lokrum je idealno mjesto. Teretana na otvorenom, sportski tereni za nogomet, odbojku, stolni tenis ili boćalište za to su sasvim dovoljno. No ne bude li vam niti to dovoljno, krenite prema Fort Royalu i isprobajte mišiće nogu na uzbrdici do najboljeg pogleda na otoku. Na 97 metara visine čekaju vas ostaci tvrđave, kao i predivan pogled na gradske zidine, Srđ i akvatorij oko Dubrovnika.

Sjedenje na tronu

Obožavateljima hit-serije Igre prijestolja Benediktinski samostan je obavezna stanica. Ondje mogu zasjesti na tron koji je na otok dopremljen iz Amerike u dijelovima, pogledati video sa snimanja u kojem glumci ne kriju svoje oduševljenje Dubrovnikom ili provjeriti lokacije koje se prikazuju u seriji.

U Benediktinskom samostanu možete saznati i nešto više o svetom redu koji je Dubrovčanima dobrodošlicu želio vinom, a osim u molitvi, vrijeme je provodio praveći maslinovo ulje i sir. U efektnom izložbenom prostoru možete namirisati tamjan ili se „ispovijedati“ u jednoj od prostorija. Iako to turisti često čine, nema potrebe za ostavljanjem kovanica – radije ih sačuvajte za kakav suvenir.

Upoznavanje sa šišmišima

Lokrum je jedino mjesto u Hrvatskoj gdje na tako malom području živi čak 11 vrsta šišmiša. Kako bi ih bolje upoznali, stručnjaci su postavili detektore za praćenje zvuka i doznali što rade kad ne spavaju. U budućnosti će i turisti moći vidjeti što se zbiva s tim pametnim životinjama kojima možemo zahvaliti to što na Lokrumu nema komaraca. Šišmiši ih nemilosrdno tamane, a što još sve čine možete doznati na izložbi koja je postavljena u klaustru samostana.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju