Galerija
Divljina može biti opasna sama po sebi, naročito za strance koji dolaze bez iskustva, prethodne pripreme i kontakata među stanovnicima obližnjih područja. Jedno je takvo područje i ono oko rijeke Amazone. Amazona je dugačka 7 tisuća kilometara, ima oko 10 tisuća pritoka te više vode nego Nil i Mississippi zajedno, mjestimično je široka i po 10 kilometara, dok se za kišnih sezona može proširiti i na 50 kilometara. Prašume i divljina koje ju okružuju tvore fascinantan ekosustav, a njezine obale mame brojne avanturiste i putnike – baš zbog toga što je impresivna, ali i neistražena i opasna.
Da je duboka i guta sve pred sobom, da su njezine prašume duboke i neistražene, da je stanište anakondi i nekih od najopasnijih pauka svijeta… to smo već znali. Neki su spremni prevladati te strahove, a nekima baš to dodatno zadovoljava adrenalin. No prije nego što se uputite u daleku ekspediciju, podsjetimo na još nekoliko opakih lica Amazone. Za svaki slučaj.
Naoružani pauci, električne jegulje i erekcija kakvu ne želite
Već na prvi pogled rijeka Amazona ne ulijeva neko povjerenje. Zbog njezine smećkaste i muljevite boje ne možemo naslutiti što sve pliva ispod površine, a i nije baš voda kojom se želimo zagrcnuti plivajući u njoj. Smeđa boja dolazi od sedimenta koji nose njezine struje. Dnevno se iz njezina ušća u Atlantski ocean izlije čak 1,3 milijuna tona komadića kamenja, zemlje i gline koje dovuče sa sobom.
Ako je ikakva utjeha dok plovite Amazonom u plitkom čamcu i život vam prolazi pred očima pri pomisli da se prevrnete u nju – barem znajte da nećete završiti među krokodilima (vjerojatno). Možda zvuči iznenađujuće, ali Amazona je bila previše čak i za ove riječne kupače. Broj krokodila smanjio se kako je Amazona bujala, pa danas u njoj žive samo četiri vrste. Sve su četiri kajmani, među kojima je najveći crni kajman, poznat i kao "čudovište Amazone". Srećom, čudovište je samo veličinom jer može doseći i 6 metara duljine, no on uglavnom jede manje životinje poput rakova, ptica, kornjača i riba. Rijetko se počasti većim plijenom, no ako baš budete te nesreće, evo inspirativnog TEDx govora o tome kako preživjeti njegov napad. Kakvo vrijeme za ostanak na životu!
Više sreće trebat će vam ako doživite napadaj povraćanja i dizenterije, groznicu, koleru, malariju, Chagasovu bolest ili lišmanijazu – sve one divote koje napadaju naš krhki zapadnjački imunitet, premda ih često nisu pošteđeni ni iskusniji borci. Zbog toga se prije putovanja u Amazonu savjetuje nošenje pribora prve pomoći, odsjedanje u blizini ljekarni i bolnica, nošenje dugih rukava i zaštitne odjeće te veliki oprez prilikom konzumiranja hrane i vode.
U prašumama i vodama Amazone žive neke od najopasnijih životinja. Brazilski lutajući pauk smatra se jednim od najotrovnijih pauka svijeta, a poznat je i pod manje simpatičnim nazivom "naoružani pauk" i "ubojica". Borben i malo lud, taj će se pauk uzdići na sve svoje stražnje noge te krenuti u kontranapad ako ga isprovocirate, a njegov ugriz, između ostalog, može uzrokovati višesatnu erekciju nakon koje slijedi neplodnost. Vjerojatno ga pamtite po drami koju je napravio u njemačkom supermarketu kada je pronađen u sanduku s bananama: cijeli je supermarket evakuiran, a u akciji spašavanja sudjelovali su i vatrogasci. Amazonske prašume nemoguće je evakuirati, tako da oprezno gledajte kuda hodate.
Još jedno fascinantno stvorenje jest električna jegulja, tj. čak dvije novootkrivene vrste tih riječnih ubojica. Jedna od njih je tzv. Electrophorus voltai, koja ima naboj od čak 860 volti – dovoljan da ubije konja ili krokodila, a svojim udarom može uzrokovati prestanak disanja i utapanje čovjeka čak i u plićim vodama. Tu je i pirana crvenog trbuha čiji zubi režu meso poput noža, uključujući i ljudsko. Ljubav je obostrana, pa je i ljudi hvataju za jelo ili izradu alata i oružja od njezinih zubi i kostiju.
Od anakondi i škorpiona do žutih žaba i mrava koji nose nadimak "metak" (jer je bol koju izaziva njihov ugriz usporediv s boli koju čovjek osjeti kada je ustrijeljen), Amazona ulijeva dovoljno strahopoštovanja i potrebe za oprezom. No neki će reći kako ništa od navedenog nije opasno kao ono čime završavamo ovu kratku listu upozorenja.
Veliki i prljavi poslovi najopasnije životinje
Kako bi dokazali snagu i izdržljivost, brazilski vojnici ovdje održavaju treninge. U tome im se ponekad priključuju i trupe iz Kolumbije, Perua i SAD-a, a posebno su se intenzivni treninzi održavali u trenucima kada su susjedne latino države očekivale masovan broj venezuelskih izbjeglica. S druge strane, u prašumama Amazone vlada i potpuno bezakonje.
Dolina Javari nedaleko od rijeke Amazone nedavno je završila na naslovnicama svjetskih medija kao mjesto ubojstva dvaju istraživača. Britanski novinar Dom Phillips i lokalni stručnjak Bruno Pereira koji ga je vodio kroz predjele Amazone ubijeni su tijekom Phillipsova pokušaja da istraži trgovinu drogom, ilegalno iskopavanje zlata i ribarstvo u tom području. Još nije poznato imaju li njihova ubojstva veze s otkrićima na koja su naišli tijekom istrage, no ta je mogućnost svakako velika.
Na ruti droge ističe se grad Leticia. Smješten je na obalama Amazone, na mjestu na kojem se dodiruju tri državne granice: brazilska, kolumbijska i peruanska. Leticia se prije pandemije koronavirusa mogla oslanjati na turizam, no s krizom i lockdownom koji su uslijedili velik dio stanovništva okrenuo se prodaji droge – moglo bi se reći "opet" jer je uspješan narkoperiod 1970-ih i 1980-ih ovdje već ostao zapamćen kao "bonanza šverca droge". Odmah preko puta nalazi se i grad Tabatinga, koji kotira visoko na svjetskoj ljestvici opasnih gradova upravo zbog nasilja i ubojstava, koji prate trgovinu drogom i sukobe raznih kartela.
Osim trgovine drogom divlja i trgovina zlatom. Ilegalni rudnici zlata postoje neovisno o zakonima koji štite domorodačke zajednice na tim područjima, pa se taj problem sve češće spominje pod imenom amazonska zlatna groznica. Iskopavanje zlata podrazumijeva aktivnosti koje štete osjetljivom ekosustavu, a pogađaju i same ljude. Otrovne kemikalije završavaju u zemlji i vodi, usput se vrši i ilegalan lov na egzotične životinje, a plemena koja žive izvan civilizacije u dodiru s rudarima i dilerima zlatom upoznaju strahote (dječje) prostitucije i trgovine ljudima, alkoholizma i nasilja. Područja u kojima se odvijaju te aktivnosti nisu mjesta u koja je preporučljivo zalaziti.
Sve to samo je djelić onoga što se događa duboko u amazonskim prašumama. Procjenjuje se kako samo u brazilskom dijelu Amazone postoji stotinu plemena s kojima još nismo stupili u kontakt te oko 160 kopnenih sisavaca i čak 30.000 biljnih vrsta koje još nismo otkrili. Pridodajmo tome i činjenicu da svake godine u tom bogatom sustavu niknu brojne nove vrste biljaka, riba, ptica i sisavaca.
Ono što možda najviše fascinira, straši, ali i mami kod amazonske prašume jest činjenica da zapravo još nismo ni otkrili sve što se u njoj skriva…
