Sa zvucima koji su se rastezali po špilji, pračovjek je prešao granicu između životinjskih nagona i više svijesti, koja mu je omogućila kreativnu duhovnost. Danas je špilja, koja se nalazi 200 metara iznad korita rijeke Idrijce, dio arheološkog parka Divje babe. Neandertalska flauta, otkriće je koje je početke stvaranja glazbe pomaknulo za cijelih 10.000 godina u prošlost, riječi su vodiča, koji strpljivo vodi turiste kroz špilju.
Najpoznatije otkriće u špilji Divje babe I dogodilo se 1995. godine kada je u iskopavanjima Ivana Turka i Janeza Dirjeca s Instituta za arheologiju ZRC SAZU otkriven vjerojatno najstariji glazbeni instrument na svijetu. U ostacima neandertalskog ognjišta nađena je flauta, napravljena od cjevaste bedrene kosti mladog špiljskog medvjeda, u kojoj su izbušene rupe skladne s razmakom prstiju na ruci.
Starost flaute ocijenjena je na 50.000 do 60.000 godina, čime su počeci stvaranja glazbe pomaknuti za cijelih 10.000 godina u prošlost.
Divje babe I su tako jedino mjesto gdje je bio pronađen toliko star predmet kojeg se može protumačiti kao neandertalsku flautu. To predstavlja potpuni preokret u dosadašnjem razumijevanju neandertalaca koji su izumrli prije 30.000 godina, kao i o njihovim mentalnim sposobnostima, poznatim gotovo isključivo na temelju njihovih kamenih proizvoda i tehnologiji obrade kvarca. Jeste li nakon avanture u Bosanskim piramidama Sunca i za jedan ležerni povijesno-arheološki izletić do Dežele?
