S obzirom na visoke cijene zračnog transporta, većina se tereta prevozi morskim putem. Brodovi između Azije i Europe putuju 30 dana, a ako se tome doda i transport do i od morskih luka, put traje još i duže. Željeznički transport nešto je brži, ali i dalje dugo traje te nije u stanju prevesti toliku količinu tereta.
Zahvaljujući viziji američkog milijardera i poduzetnika Elona Muska (osnivača Tesla Motorsa, PayPala i kompanije SpaceX), koji je zamislio transportni sustav za prijevoz putnika i robe od San Francisca do Los Angelesa za svega pola sata, razvila se ideja prijevoza putnika i robe mrežom vakuumskih cijevi i vozila koji postižu ogromne brzine – hyperloop.
Hyperloop oblik transporta počiva na tehnologiji magnetske levitacije. Umjesto da idu po tračnicama, vlakovi jure lebdeći kroz vakuumske cijevi brzinom od 1200 km/h – poput zrakoplova bez krila. Tako se smanjuje otpor zraka i trenje tračnica, pa bi putovanje od oko 350 kilometara trajalo tek 17 minuta, odnosno 13 minuta od Zagreba do Splita.
Hiperbrzi prijevoz već se provodi u stvarnost; na testiranjima u svibnju 2016. postignuta je brzina od 187 kilometara na sat u samo 1,1 sekundi.
Jedna od nekoliko tvrtki koje se natječu da ostvare san Elona Muska o brzom putovanju kroz cijev – Hyperloop Transportation Technologies u španjolskom gradiću El Puertu de Santa María razvija projekt, a početkom prošle godine predstavili su prvu putničku kapsulu - Quintero One.
100 metara dugačka i 5 tona teška kapsula uskoro bi mogla putovati nadzvučnim brzinama, a bude li sve prema planu, 2020. san Elona Muska trebao bi se približiti stvarnosti.
Virgin Hyperloop One procjenjuje da se zračnim prometom u 2017. godini proizvelo 946 milijuna tona ugljikova dioksida. Glasnogovornica Virgin Hyperloopa tvrdi da bi se novom tehnologijom prijevoza smanjila količina fosilnih goriva od zračnog prometa za 58 posto.
Računica je napravljena prema ideji da putničke letove koji prelaze od 500 do 1500 kilometara u potpunosti zamijeni vozilo koje pogoni električna energija iz obnovljivih izvora.
Tragedija divovskih proporcija: Grad koji je prije 48 godina propao u zemlju
