Doktor znanosti Valter Longo ravnatelj je Instituta za dugovječnost USC u Kaliforniji. Svoja opažanja o tome koliko prehrana utječe na dugovječnost temelji na dugogodišnjem istraživanju ljudi i prehrambenih navika u njegovoj rodnoj Italiji. Ono što je otkrio tamo iznenadilo je mnoge.
Italija je poznata po tome što ima jednu od najstarijih populacija na svijetu. Otok Sardinija, primjerice, jedna je od pet Plavih zona u kojima živi najveći broj stogodišnjaka. Ipak, ono što jedu današnji Talijani daleko je od idealnog.
Umjesto onoga što smatramo tradicionalnom talijanskom hranom – poput pizza i tjestenina – trebali bismo jesti njezinu modificiranu verziju, a koju dr. Longo naziva Lite Italian ili laganu talijansku hranu.
Ona je vrlo slična izvornoj mediteranskoj prehrani, a koja se temelji na namirnicama biljnog porijekla, zdravim masnoćama poput maslinova ulja te umjerenim količinama ribe, mlijeka i peradi uz ograničenu konzumaciju crvenog mesa.
Lite Italian
Lite Italian prehrana dr. Longa se većinski oslanja na namirnice biljnog porijekla poput cjelovitih žitarica, mahunarki, voća, povrća i orašastih plodova, te uz malo ribe – maksimalno dva do tri obroka tjedno.
Kao glavni izvor proteina preporučuje se konzumacija graha, slanutka, graška i drugih mahunarki, a ljudi bi se trebali suzdržati od konzumacije crvenog mesa, a posebno suhomesnatih proizvoda.
Ako želite doživjeti 100-tu, dr. Longo ističe da ne biste smjeli konzumirati pet vrsta hrane koju on naziva 5 Poisonous P, ili pet otrovnih vrsta hrane koje u engleskom počinju na slovo P.
5 poisonous P:
- pizza
- pasta
- protein (iz mesa i suhomesnatih proizvoda)
- potatoes (krumpir)
- pane (kruh)
Dr. Longo tvrdi da u Italiji sve manji broj ljudi jede po načelima mediteranske prehrane, a sve veći broj djece se bori s pretilošću jer konzumiraju pretjerane količine pizze, tjestenine, mesa, prženog krumpira i pekarskih proizvoda.
Kako bi Talijane i sve druge ljude diljem svijeta potaknuo na zdraviju prehranu, dr. Longo je obavio knjigu The Longevity Diet ili prehrana za dugovječnost koju opisuje kao klinički testirani prehrambeni program temeljen na desetljećima istraživanja, osmišljen za borbu protiv bolesti, održavanje idealne tjelesne težine i dug te zdrav život.
Prehrana za dugovječnost je zapravo modificirana verzija talijanske prehrane koja omogućava stanicama u tijelu da se obnove i oslobode štetnih tvari. Za maksimalne rezultate kombinira s povremenim postom.
Ograničite sav unos hrane na period od dvanaest sati; primjerice, počnite jesti nakon 8 ujutro i završite prije 20 sati, navodi dr. Longo na svojim stranicama te dodaje: Nemojte jesti ništa tri do četiri sata prije odlaska na spavanje.