Turska se često opisuje kao most između Europe i Azije, a prije nekoliko godina misao je zapečatio tunel ispod površine mora koju je tu zemlju koštao nešto više od milijardu eura. Dugo očekivani željeznički tunel Marmaray 29. 10. proslavit će svoj osmi rođendan, otkako je prvi vlak protutnjao tračnicama između dva kontinenta na dubini od 60 metara.
Za Tursku je taj događaj velika stvar, san kojem se nadalo više od sto godina. O izgradnji željezničkog tunela ispod Bospora razmišljalo se još 1860. godine, kada je sultan Abdul Medžid I. prvi put predložio da se izgradi takav put pod vodom. I francuski su inženjeri, nešto kasnije bili zainteresirani za ambiciozni građevinski pothvat, ali trebalo je proći vrijeme da se provede u praksu.
Izgradnju tunela dugačakog 13,6 kilometra usporila su i istraživanja na mjestu Teodozijeve bizantske luke, gdje je pronađena vrijedna arheološka nalazišta, među kojim i na desetke potopljenih galija. No tunel koji olakšava život milijunima ljudi s obje strane Bospora u konačnici se otvorio.
Marmaray predstavlja veliki korak za razvoj željezničkog prometa kao globalnog načina prijevoza; pruža besprijekornu željezničku vezu ne samo između dvije strane Istanbula, nego i zapada Europe s azijskim istokom, zbog čega se naziva i moderim Putem svile ili Željeznice svile.
Povezivanje Europe s Azijom tunelom trajalo je devet godina, da bi tunel nazvan po Mramornom moru postao najveći na svijetu tog tipa. Umjesto bušenja stijene, tunel je izgrađen pomoću cijevi koje potopile, a zahvaljujući čvrstim, ali fleksibilnim spojevima tunel je otporan na potrese.
Turska u međuvremenu ne odustaje od megalomanskih građevinskih pothvata, u planu je i najduži viseći most na svijetu, koji će Europu spojiti s Azijom.
