Njemačkim i austrijskim imigrantima koji su došli u Ameriku možemo zahvaliti tanke kobasice u pecivu (frankfurter odnosno wiener) od kojih je nastao hot dog, no što je s Hamburgom i hamburgerom? Poveznica nije posve jasna, ali Online Etymology Dictionary sugerira da je proizvod od mesa svoj naziv dobio 1880. godine po njemačkom gradu Hamburgu.
Prema nekim izvorima, moguće je i da su u prvim hamburgerima uživali drevni Rimljani, u čijim se kuharicama iz prvog stoljeća našlo jelo od usitnjenog mesa začinjeno paprom, vinom i pinjolima. Puno kasnije, u 17. stoljeću s ruskim brodovima u njemački lučki grad stigla je i delicija od sirovog mesa, tatarski biftek.
Stoljeće kasnije pojavila se i pečena mljevena govedina s češnjakom, lukom, soli i paprom oblikovana u pljeskavice. Njemački imigranti recept za pljeskavice odnijeli su preko bare, a neki su ih uvrstili i na jelovnike u restoranima koje su otvorili.
1873. godine slavni Delmonico's hamburški odrezak u New Yorku mogao se naručiti po tada visokoj cijeni od 10 centa. U potrazi za odgovorom kako je pljeskavica završila u sendviču stvari se još više kompliciraju.
Neki prikladno pripisuju zasluge braći Franku i Charlesu Menchesu iz američkog grada Hamburga. Drugima je draža teorija o tinejdžeru Charliju Nagreenu, koji je u Seymouru (Wisconsin) navodno stavio pljeskavicu između dvije kriške kruha. Rođaci Oscara Webera Bilbyja tvrdili su da je baš on pravi izumio hamburger kada ga je poslužio prijateljima, a drugi izvori navode kako su prvi hamburgeri posluženi u prodavaonici sendviča Louis' Lunch u New Havenu 1895. godine. Što je prava priča, teško ćemo doznati, ali u svakom slučaju jedno od najpopularnijih jela na svijetu ime duguje gradu na sjeveru Njemačke.
