Barbican je poznati stambeno-komercijalno-umjetnički kompleks u Londonu dovršen prije 40 godina, a zbog svoje monumentalne veličine, geometrizirane vanjštine i brutalističke estetike još uvijek je predmet rasprava. Ili će vas oduševiti ili će vam biti toliko ružan da ga nećete htjeti ni pogledati.
Doduše, oko prosječnoga stanovnika bivše Jugoslavije možda je nešto naviknutije na ovaj masivni arhitektonski stil koji je u bivšoj državi bio vrlo popularan. Najčešći primjeri brutalizma stambeni su blokovi, hoteli i javne zgrade, prepoznatljivi po svojim grubim betonskim izvedbama, jer se upravo socijalnoj stanogradnji ovaj stil najviše razmahao.
Nakon drugog svjetskog rata britanska je vlada pokrenula više megaprojekata kako bi obnovila razrušene gradove, ali Barbican Estate nije izgrađen kao projekt socijalnog stanovanja, već kao pokušaj ponovnog naseljavanja londonskog Cityja. Naime, na području današnjeg Barbicana, koje je veliko kao 27 nogometnih igrališta, od nekadašnjih 100 tisuća ljudi koji su prije živjeli u ovom trgovačkom središtu poznatom po krojačima, krznarima, kožarima i trgovcima tkaninama, ostalo je u godinama nakon rata svega njih 48.
Barbican Estate osmislili su 1955. godine arhitekti Peter Chamberlin, Geoffry Powell i Christof Bon, a gradio se od 1965. do 1976. Trio arhitekata Barbicana nije tajio da se nadahnjivao radom poznatog švicarsko-francuskog arhitekta Le Corbusiera, pionira modernizma i funkcionalizma te obožavatelja sirovog betona, a osobito njegovom Unite d’ Habitation u Marseillesu.
Kompleks Barbican sastoji se od tri nebodera nazvana Shakespeare, Cromwell i Lauderdale towers, trinaest terasastih stambenih blokova, koji također nose nazive povijesnih osoba, i dva bloka manjih kuća u nizu. Brošura korporacije City of London iz 1970-ih pokazuje da je Barbican bio namijenjen imućnim profesionalcima zaposlenima u Cityju, koji će "vjerojatno imati ukusa za mediteranske praznike, francusku hranu i skandinavski dizajn". Drugim riječima, Barbican je osmišljen i izgrađen kao luksuzna moderna četvrt. Barbican Estate ima više od 100 tipova stanova, različitih veličina i konfiguracija. Interijeri su bili izuzetno kvalitetno i moderno napravljeni, imali su podno grijanje, drobilicu otpada i vrhunske aparate u kuhinji, a prvi su stanari u njima uživali početkom 1969.
Kompleks Barbican, svojevrstan grad u gradu, ima mrežu pješačkih staza i mostova (Highwalk) koji su potpuno odvojeni od ceste i automobila. Uređenje zelenih površina u Barbicanu također je detaljno osmišljeno – čitav kompleks izgleda poput održavanog parka s jezerima, a staze su obrubljene betonskim žardinjerama iz kojih rastu biljke i uvelike omekšavaju Barbicanovu betonsku vanjštinu, a u njemu se smjestio i drugi po veličini londonski botanički vrt u kojem živi 1500 biljnih vrsta.
Barbican čuva i crkvu St. Giles’ Cripplegate, jedinu koja je na tome području preživjela bombardiranje, kao i fragmente starog londonskog zida. Osim više od dvije tisuće stanova, jezera sa šetnicom, trgovina i fontana, u Barbicanu su mnoge poznate javne i kulturne ustanove kao što su Guildhall School of Music and Drama, Museum of London, City of London School for Girls, knjižnice Barbican i svjetski poznat Barbican Centre, najveći multidisciplinarni umjetnički i kulturnicentar u Europi koji godišnje organizira preko 2000 događaja i sastoji se od dva kazališta, koncertne dvorane, knjižnice, umjetničke galerije, tri kina, staklenika, ureda, foajea, restorana i trgovina.
Sve je započelo krajem 1960-ih, dok je Barbican bio sasvim mlad, i kada je korporacija City of London ponudila ovdje kazalištu Royal Shakespeare Company i Londonskom simfonijskom orkestru stalnu rezidenciju.Barbican Estate i Barbican Centre prepoznatljivi su i po dosljedno korištenoj tipografiji u svim svojim materijalima, kao i prepoznatljivom vertikalnom usmjerenju teksta.
Danas u Barbicanu živi više od četiri tisuće stanovnika, a cijena stana davno je prešla milijun funti, dok se neki prodaju i za četiri puta veći iznos.
Još nije ni otvorena, a već stvara kaos na cesti: Ovo je najveća okrugla koncertna dvorana na svijetu
