Galerija
Oko 550 kilometara od afričke sjeverozapadne obale pronaći ćete portugalski otok – Madeiru, raj za ljubitelje dramatičnih pješačkih i planinarskih staza poput Levade do Caldeirão Verde ili staze PR9, koje vijugaju poput žila kucavica kroz slikoviti krajolik.
No još zanimljivije, staze putuju duž otočkih levada, tunela izgrađenih za navodnjavanje, i svakim korakom izazivaju strahopoštovanje. Mudro osmišljeni akvadukti navigiraju vodu s planinskih izvora u sela, mjesta i gradove od davnih dana. Na svojem putu krivudaju veličanstvenim otočnim šumama, zaobilazeći vrtoglave planine koje se strmo spuštaju u Atlantski ocean.
Čak 3100 km levada na otoku dugačkom 55 km i širokom 22 km nije mala stvar. Smatra se da su prvi akvadukti nastali prije gotovo 600 godina, kada su ih gradili portugalski doseljenici kako bi usmjerili vodu prema poljoprivrednim zemljištima.
Putevima vode na Madeiri
Naziv "levada" dolazi od portugalskog glagola "nositi", a povezanost imena i namjene je očigledna. Zahvaljujući vodenim tunelima na Madeiri je niknula unosna industrija šećerne trske – prva tvornica izgrađena je 1425. godine, samo šest godina nakon što je službeno otkriven prethodno nenaseljeni otok. Međutim, sustav levada pokazao se kao više od mudrog inženjerskog pothvata kolonizatora tog izoliranog otoka: oblikovao je Madeiru, isprepleo je otočnu agronomiju i kulturu u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Obzirom na značaj, samo je pitanje vremena kada će UNESCO upisati levade u popis svjetske baštine.
Iako sustav levada na Madeiri nije unikatan (Švicarska, Kanarski otoci i Oman koristili su slične metode transporta vode), poseban je zbog terena na kojem je postavljen.
Vulkanski vrhunci otoka
Vulkanski otok koji dramatično izranja iz oceana otkrivajući pogled na goleme planinske lance i najviši vrh, Pico Ruivo koji se diže na otprilike 1860 metara, remek-djelo je prirode. I šume Madeire vrijedne su divljenja. Toliko su guste da su ih brodski kapetani João Gonçalves Zarco i Tristão Vaz Teixeira, nakon što su ga otkrili 1419. godine, prozvali Otokom šume.
Krenete li stazom PR9 i sami se možete uvjeriti u ljepote neukroćene divljine s kojom su se susreli prvi doseljenici. Gužva drveća, biljke i životinje stvara predstavu za koju nema riječi, ali u planinarskim cipelama doživljava se svakim korakom.
