Dok turisti u Finsku hrle kako bi upoznali Djeda Božićnjaka u njegovom selu na sjeveru zemlje i šapnuli mu želje na uho, Finci dane do Božića odbrojavaju malim božićnim zabavama koje nazivaju pikkujoulut. Već početkom studenog po kućama, uredima i školama organiziraju se tulumi uz obije hrane i pića.
Na stolovima se nerijetko nađu specijaliteti od dimljenog i sušenog lososa, kao i deserti poput medenjaka i slastica od lisnatog tijesta. Uz hranu se pijucka glögi, finska verzija kuhanog vina u koju osim zimskih začina nerijetko idu i bademi i grožđice. Miomirisi iz velikog lonca koji se kuha na štednjaku dok se gosti druže daje svoj mirisni doprinos atmosferi. Zbog svega toga ne čudi da se Božić u Finskoj smatra „najbožićnijim“.
Hladna zemlja s najtoplijim Božićem destinacija je iz snova zaljubljenicima u omiljeni blagdan, a Fince je i BBC je proglasio „majstorima Božića“, kojima nema ravnih. Navodno je cijela priča počela u 19. stoljeću, kada su Finci preuzeli švedsku adventsku tradiciju i prilagodili je dodatnim sadržajima, kao što su školske predstave nakon kojih bi uslijedilo druženje uz tradicionalnu kašu.
Djeca bi odrasla, ali tradiciju bi nastavila na sveučilištima organizirajući predbožićne zabave s igrokazima – i nezaobilaznu kašu u koju bi se sakrio badem. Finci su vjerovali da onaj tko pronađe badem u kaši ima velike izglede za vjenčanje. Zabave su se u međuvremenu razmahale, baš kao i piće. Osim kuhanog vina, toči se i pivo i votka i crni liker od sladića Salmiakki Koskenkorva, a što se dogodi na božićnim zabavama – tamo i ostaje.
Kuc-kuc, stiže Božić: Nekoliko čarobnih destinacija na kojima bismo ove godine mogli doživjeti snježne blagdane
