Galerija
Istraživanje povijest Drugog svjetskog rata u Berlinu rijetko koga ostavlja ravnodušnim. Tijekom sukoba, grad je bio bombardiran, a na kraju rata, veći dio Berlina ležao je u ruševinama, uključujući Reichstag, sjedište njemačke vlade. Neka mjesta u Berlinu koja su preživjela kasnije su srušena jer su Sovjeti koji su okupirali grad nastojali izbrisati ili uništiti sve što je bilo povezano s Njemačkom i Drugim svjetskim ratom. Međutim, nekoliko mjesta iz Drugog svjetskog rata preživjelo je i sada su otvorena za posjetitelje. Neka su osmišljena i naknadno, da se povijesti ne zaboravi i nikada ne ponovi.
Reichstag
Berlinski Reichstag dovršen je 1894., a u njemu je nekoliko desetljeća bila smještena vlada. Godine 1933. požar je uništio dio zgrade nedugo nakon što je Hitler postao kancelar. Iskoristivši situaciju da ojača vlast, okrivio je druge za požar i zatvorio zgradu. Po završetku rata, sovjetske trupe ušle su u Reichstag u travnju 1945., odlučne da sruše posljednji bastion nacističke vladavine. Uslijedila je žestoka bitka prije nego što su Rusi zauzeli Reichstag.
Teško oštećena, zgrada je ležala napuštena do 1989. godine, kada je pao Berlinski zid. Nakon toga, zgrada se obnovila, te se jedinstvena njemačka vlada preselila u Reichstag. Unutrašnjost zgrade danas je moderna, s dodatkom kultne staklene kupole iznad izvorne zgrade. Svakodnevno se organiziraju besplatni obilasci zgrade (obavezno se morate prethodno registrirati za obilazak putem interneta), a tijekom obilaska obratite pažnju na zid na kojem su poruke ostavili sovjetski vojnici na kraju rata.
Spomenik ubijenim Židovima
Berlinski spomenik žrtvama Holokausta napravljen je od običnih cementnih blokova, poredanih u urednim redovima na tlu. Nećete naći natpise, imena i objašnjenja, a blokovi su različite visine i duljine. Spomenik je podignut u sjećanje na sve ubijene europske Židove.
Kako biste pomogli povezati spomenik s njegovom svrhom, svakako obiđite gotovo skriveni podzemni Informacijski centar. Nalazi se na drugom kraju spomenika, a ovaj mali muzej priča priče pojedinih ljudi pogođenih genocidom. Na ulazu visi šest velikih portreta izgubljenih Židova, koji predstavljaju šest milijuna Židova ubijenih u Drugom svjetskom ratu. Ova tema pojedinaca pogođenih ratom nastavlja se kroz cijeli muzej.
Jedna soba posvećena je obiteljima, s fotografijama i riječima koje govore same za sebe. Vidjet ćete bilješke na brzinu naškrabane i bačene iz vlakova. U Sobi imena, pojedinačna imena nižu se duž zidova, a čut ćete glas koji čita o svakoj osobi i priča njihovu priču.
Tiergarten
Park Tiergarten u središtu Berlina, oaza zelenila i jezerca usred stakla i kroma, prostire se čak na 500 hektara. Tijekom Drugog svjetskog rata bombe su oštetile Tiergarten, a nakon njega, kako je u Berlinu život bio sve samo ne lagan, ljudi su sjekli stabla u očajničkoj želji za nabavkom ogrjeva. Većina zelenila u današnjem Tiergartenu datira tek iz 1950-ih.
Drugi svjetski rat prikazan je u Tiergartenu u obliku golemog sovjetskog ratnog spomenika. Time se obilježava sjećanje na sovjetske vojnike koji su poginuli oslobađajući Berlin od nacista. Mramor koji je korišten za njegovu izgradnju došao je iz Hitlerove kancelarije.
Konferencija u Wannseeu
Ljubitelji povijesti vjerojatno će htjeti otići na jednodnevni izlet u grad Wannsee, samo 30 minuta vožnje vlakom od središta Berlina. Vila u kojoj je 1942. održana konferencija u Wannseeu otvorena je za posjetitelje. Ovdje su se njemački čelnici, koje je okupio Reinhard Heydrich, sastali kako bi odlučili kako provesti „Konačno rješenje“.
Kuća konferencije Wannsee postala je službeni muzej i obrazovni centar na 50. godišnjicu konferencije 1992. godine. Izložbe unutar kuće otkrivaju što se dogodilo na kobnoj konferenciji. Izloženi su dokumenti, propagandni plakati, kao i letci. Također možete pregledati arhivske materijale iz istočne Europe koji su postali dostupni 1990-ih nakon pada Berlinskog zida.
Bebelplatz
Mjesto poznate nacističke kampanje spaljivanja knjiga 1933. zanimljiva je znamenitost iz Drugog svjetskog rata u Berlinu. Kad šetate Bebelplatzom, vidjet ćete staklenu ploču na podu, a ispod nje podzemnu prostoriju s praznim policama za knjige.
Predosjećajne riječi Heinricha Heinea: “Oni koji spaljuju knjige na kraju će spaljivati i ljude” jedna je od najčešće citiranih fraza u novijoj povijesti. One krase brončanu ploču koju ćete naći kraj svojih nogu u središtu trga Bebelplatz.
10 zanimljivosti koje vjerojatno niste znali o najmnogoljudnijoj zemlji Europske unije
