Kao prvo, kako sake nije destilat, nego je nastao fermentacijom, a kako nema dodanih sulfata - tako dan poslije konzumiranja istog ne bi smjelo biti glavobolje! Naravno, ako je riječ o pravom sakeu, bez aditiva, jer danas se svatko busa da upravo on kuha najbolji kućni sake, iako je proces dosta spor i relativno kompliciraniji i od pečenja rakije, varenja piva ili stvaranja vina.
Sake je japanska riječ koja znači “alkoholno piće”,a točan Japanski naziv za sake je Nihonshu. Sake sadrži od 10 do 20% alkohola, a postoji više teorija o njegovom nastanku - po jednoj je sve započelo u Kini oko 4800 p.n.e., a po drugoj teoriji sake se počeo proizvoditi u Japanu u 3. stoljeću nove ere.
Sve što smo poželjeli saznati o ovoj istočnjačkoj cugi, ostvarilo nam sa na Festivalu vina Label Grand Karakterre u zagrebačkom hotelu Westin, gdje je nizozemski distributer pedesetak različitih sakea, gospodin Dick Stegewerns, održao dvosatno predavanje uz degustaciju. Probali smo klasični, topli, s komadićima riže, dodanim alkoholom i jedan koji je prokleto ličio na pelinkovac od šljive. Ali to je bilo u poodmakloj fazi. Kako uopće opisati sake? Pa, kako se služi, ovisno o vrsti, na temperaturi od 5-55 stupnjeva celzijusovih, dojmovi su definitivno – svakakvi.
Sake je prekrasan, zanimljiv aperitivčić, okusa između jabuke i šljive, hladan pun aroma, vruć malkice prealkoholan na miris, ali grije poput kuhanog vina. Kvaliteta je visoka, ostalo je tek 1500 tvornica koje proizvode sake, ali samo one koje garantiraju kvalitetu. Tradicija duga 2000 godina, kao i legenda da su Kamikaze obavezno popile sake prije posljednjeg leta, puno govore o ugledu koje to piće uživa u Japanu. Pa ne bi bilo zgorega, čisto kulture radi, da i u svom kućnom buffetu imate bočicu ovog kvalitetnog alkoholnog pića. Tko zna kad će vam možda na vrata zakucati izgubljena backpackerica iz Yokohame...
Sve informacije kako, kad i gdje nabaviti sake u Hrvatskoj, doznajte na stranici www.yoigokochi.eu, ili se javite na mail.
