Istraživanja su pokazala da konzumacija različite hrane biljnog podrijetla može znatno poboljšati raznolikost crijevnog mikrobioma – naziv je to za sve mikroorganizme u crijevima, a koji imaju važnu ulogu u našem zdravlju.
Ne samo da veći i raznolikiji mikrobiom olakšava probavljanje vlakana i zdravlje crijeva već je povezan i s normalnim funkcioniranjem mozga i načinom na koji se naše tijelo bori s upalama. On pojačava našu otpornost na infekcije, uravnotežuje hormone, smanjuje šansu od dobivanja bolesti srca i krvnih žila te metaboličkih poremećaja.
U crijevima živi 40 trilijuna mikroorganizama, svaki soj obavlja drugi posao u tijelu i traži drukčiju vrstu biljne hrane. Što više raznolikije hrane jedemo, to će naš mikrobiom biti bolji u obavljanju svih svojih dužnosti.
30 biljaka tjedno
American Gut Project napravio je sveobuhvatnu studiju u kojoj je otkriveno da su ljudi koji su jeli 30 različitih biljnih namirnica svaki tjedan imali raznolikiji crijevni mikrobiom u usporedbi s onima koji su tjedno jeli samo 10 biljnih namirnica ili manje od toga.
Zahvaljujući društvenim mrežama, raširio se izazov pod imenom 30 biljaka tjedno, a koji potiče ljude da jedu raznolikiju hranu biljnog podrijetla – barem 30 biljaka tjedno – kako bi povećali crijevni mikrobiom i poboljšali svoje zdravlje.
Što sve možete računati pod 30 biljaka?
POVRĆE poput mahuna, brokule, cvjetače, prokulice, zelene salate, kelja, kupusa, blitve, špinata, radiča, matovilca, mrkve, celera, krumpira, batata, cikle, korabe, rotkvica, repe, šparoga, rajčica, krastavaca, paprike, patlidžana, tikvica, poriluka, luka, češnjaka…
VOĆE poput ananasa, banana, jabuka, kruški, šljiva, datulja, smokvi, dinja, lubenica, breskve, marelice, grožđa, trešnje, višnje, jagoda, borovnica, maline, kupine, ribizla, manga, papaje, kivija...
MAHUNARKE poput graha, leće, slanutka, soje, boba, graška i kikirikija.
CJELOVITE ŽITARICE i pseudocerealije poput zobi, ječma, heljde, kukuruza, kvinoje, bulgura i slično.
ORAŠASTI PLODOVI poput oraha, indijskih oraščića, pistacije, badema, lješnjaka, ali i sjemenki chije, lana, sezama, suncokreta, konoplje i bundeve.
ZAČINSKA BILJA poput mente, bosiljka, vlasca, peršina, korijandera, ružmarina i slično.
