U dolini rijeke Upano u Ekvadoru, u istočnom podnožju Anda, amazonska je prašuma neki dan otkrila veliku tajnu koju je krila stoljećima. Arheološka istraživanja i iskapanja koja se ondje provode više od dva desetljeća, napokon su dala rezultate – i to zanimljivije i važnije nego što se moglo očekivati, a oni su odmah objavljeni u časopisu Science.
Otkriven je, naime, gusti sustav predhispanskih urbanih središta, sa skupinama monumentalnih platformi, trgova i ulica, isprepleten s poljoprivrednim drenažama, terasama i širokim ravnim cestama. Arheolozi su pronašli dokaze da su ta gradska naselja bila naseljena od oko 500. godine prije Krista do nekad između 300. i 600. godine. Riječ je, kako za sad stvari stoje, o najranijem primjeru urbanizma u Amazoniji.
Povijesno otkriće u Amazoni
Otkriće dosad najranije i najveće urbane mreže izgrađenih i iskopanih obilježja u Amazoniji rezultat je više od dva desetljeća istraživanja tima iz Francuske, Njemačke, Ekvadora i Portorika. Niz zemljanih humaka u Ekvadoru prvi je uočio voditelj ovog istraživanja, arheolog Stéphen Rostain prije više od dva desetljeća. Nije ni sam bio siguran u kojemu smjeru krenuti dalje s istraživanjem, a struka ga je odgovarala od toga pothvata jer je uvriježeno mišljenje bilo da Amazonija nije bila dom niti jedne drevne civilizacije.
Netaknuta, gusta i neprohodna amazonska prašuma godinama je uspješno odbijala napore istraživača. Međutim, s napretkom tehnologije usavršena je metoda laserskoga digitalnog mapiranja terena (LiDAR) s pomoću laserskih senzora iz aviona, koja je i otkrila mrežu naselja ispod gustog raslinja i drveća.
Zahvaljujući LiDAR-u otkriveno je više od šest tisuća pravokutnih zemljanih platformi dimenzija oko 20x10 metara i visine 2 do 3 metra, raspoređenih u geometrijskom uzorku, povezanih cestama i isprepletenih s poljoprivrednim površinama i drenažama u dolini Upano.
Platforme su uglavnom bile pravokutne, iako ima i nekoliko kružnih, a građene su oko trga u grupama od tri ili šest. Trgovi su također često imali središnju platformu. Znanstvenici vjeruju da su imale stambenu, ali i javnu i ceremonijalnu namjenu. Najveća pronađena platforma duga je čak 140 metara, a široka 40. Za sada je na istraživanom području identificirano najmanje 15 različitih naselja povezanih mrežom cesta.
Dom za desetine tisuća ljudi
Složen urbani raspored sugerira i vrlo razvijenu poljoprivredu i bujno stanovništvo. Pretpostavlja se su gradska naselja nastanjivali narodi Kilamope i kasnije Upano, ali o njima se ne zna mnogo. Grad (ili klaster gradskih naselja) bio je nastanjen otprilike u isto vrijeme kada i Rimsko carstvo, a u njemu je živjelo između 10 i 30, a po nekima i do 100 tisuća stanovnika. U nekim od zemljanih platformi pronađeni su ćupovi, žrvnjevi i spaljeno sjeme, a pretpostavlja se da su stanovnici jeli kukuruz i batat te kuhali neku vrstu slatkog piva zvanog "chicha".
Dok su Inke i Maje gradili od kamena, amazonska društva nisu imala kamen pa su gradila od blata. Vulkan koji se nalazi u blizini vjerojatno je zaslužan za izrazito plodno tlo, ali i za to da je ova drevna amazonska civilizacija potpuno zaboravljena.
Iako se još mnogo toga mora istražiti, jasno je da je riječ o revolucionarnom otkriću. Puno toga što smo mislili da znamo zapravo nismo znali. Organiziran sustav gradskih naselja sugerira "postojanje naprednog inženjeringa", kako ističu autori studije, što je istovremeno i dokaz da Amazonija i nije netaknuta kako smo voljeli vjerovati. A davno zalijepljena etiketa koja kaže da su u porječju Amazone oduvijek živjeli samo nomadski narodi – također je otpala – i rastopila se - u njezinim močvarnim vodama.
