Međunarodni Dan planeta Zemlje na cijeloj se zemaljskoj kugli, u gotovo svim državama svijeta sada obilježava istoga dana: 22. travnja. A sve je počelo prije pedesetak godina u SAD-u kad su organizirane masovne demonstracije za zaštitu okoliša. U njima je sudjelovalo čak 20 milijuna ljudi koji su digli svoj glas protiv onečišćenja planeta. Otad se u svijetu uporno upozorava na opasnost koja prijeti Zemlji zbog onečišćenja i zatopljenja te klimatskih promjena. Jedini dom koji imamo trebali bismo čuvati svim snagama, a osim kao poticaj za to, Dan Zemlje neka posluži i kao motivacija za učenje o zanimljivostima kojima vrvi naš čudesni planet.
Divovski otok smeća
Veliki tihooceanski otok smeća je velika nakupina smeća – ponajviše plastičnog otpada – koja pluta središnjim dijelom Tihog oceana. Jezivi prizor pokriva više od 1,6 milijuna četvornih kilometara oceana na području između Kalifornije i Havaja, a obuhvaća više od 79.000 tona odbačene plastike.
Najskuplja stvar na svijetu
Najskuplja stvar na svijetu nije nikakav bijesni automobil ili kuća s bezbroj prostorija, nego svemirska stanica. Međunarodna svemirska postaja (ISS) najskuplji je projekat u povijesti čovječanstva, u koji je uloženo više od 150 milijardi dolara.
Izgradnja je počela 1998. godine, a kao službeni datum početka rada računa se 2. studenoga 2000. kada je na nju stigla rusko-američka posada. Od tada je ISS neprekidno nastanjen. Vremešna postaja trebala bi se ugasiti početkom tridesetih godina, kada je NASA planira otpisati.
Zanimljivosti
Sagrada Familia: 10 zanimljivosti o crkvi koja će uskoro biti najviša na svijetu
Opasniji od bombi
Meteoriti, kameni ili željezni komadi svemirskih tijela koji putuju Sunčevim sustavom mogu biti opasniji od bombi: kad udare o u Zemljinu površinu mogu stvarati kratere i oblake prašine te izazvati katastrofalne klimatske promjene Srećom, većina ih padne na Zemlju bez štete kao prašina ili kamenčići. Čak 100 tona minijaturnih meteorita ulazi u zemljinu atmosferu svaki dan.
Za Hrvatsku je najznačajniji meteorit koji je 1751. pao kraj Hrašćine u Hrvatskom zagorju. Hrašćinski meteorit teži 39 kilograma i dio je najveće zbirke svjetskih meteorita u Prirodoslovnom muzeja u Beču. Navodno su dio meteorita Hrašćinjani odlomili i preradili u čavle.
Što se vidi iz svemira?
Jeste li čuli da se Kineski zid može golim okom vidjeti iz svemira? Vjerojatno jeste, ali radi se o običnom mitu. Građevina je bez sumnje čudesna, ali ipak je previše uska i okolna priroda ju predobro skriva da bi se mogla uočiti bez pomagala iz svemira. Iako se slavni zid ne vidi, onečišćenje zraka iznad Kine se jasno prepoznaje.
Vrući rekord
U rujna 2012. Svjetska meteorološka organizacija diskvalificirala je dotadašnju rekord za najvišu zabilježenu temperaturu – i to točno 90 godina nakon što je postavljen u bu Libiji, kada se temperatura popela na suludih 58°C. Službeni rekorder postala je Kalifornija, gdje je najviša zabilježena temperatura iznosila 56,7°C, a izmjerena je 10. srpnja 1913. u Dolini smrti. Mjesto Arica u čileanskoj pustinji Atacama smatra se najsušim mjestom na našem planetu, jer se 1 milimetar padalina može izmjeriti svakih pet do dvadeset godina.
Zašto uragani imaju imena?
Iako ga uvijek vidimo, tornado je zapravo nevidljiv. Ono što mi vidimo su smeće, prašina i zemlja koja se nalazi u vrtlogu te tako samoj pojavi daje vidljiv oblik. Uragani, koji se još nazivaju ciklonima i tajfunima, nastaju nad oceanima u tropskim predjelima, kada zbog velikog isparavanja morske vode dolazi do naglog pada tlaka zraka. Za razliku od tornada, uragan je puno veći i traje dulje – nekad čak i danima. Tornado traje od nekoliko sekunda do jednoga sata. I dok uragani nastaju nad vodenom površinom, tornado obično nastaje na kopnu prilikom susreta hladnog i toplog zraka.
Uragani su jedine vremenske nepogode koje dobivaju imena kako bi ih se lakše razlikovalo i pratilo. Sve do ranih 1950-ih tropske oluje i uragani pratili su se po godinama i redoslijedu kojim su se pojavljivali, ali stručnjaci su s vremenom zaključili da je korištenje kratkih i lako pamtljivih imena najjednostavnije. Osim toga, tako su i smanjili zabune u slučajevima kada se više oluja pojavilo u isto vrijeme.
Nebeska savijača
Mislite kako su oblaci lagani kao perce? U krivu ste. Oblaci mogu težiti i do 500 tona, a razlog zog kojeg mogu tako bezbrižno letjeti na nebu je drugačiji tlak u visinama. Oblaka ima raznih vrsta i oblika, a jedan od zanimljivijih je roll oblak, poznat kao volutus, debeo po kilometar ili dva, a može biti dugačak čak 100 kilometara!
Ti horizontalni, valjkasti oblaci koji izgledaju kao divovske nebeske savijače stvaraju se tamo gdje se spušta hladni zrak i potiskuje topao, vlažan zrak prema gore. Pod pravim uvjetima vjetra, atmosferska turbulencija kondenzira u cjevasti oblak koji izgleda kao da kotrlja preko neba.
Zanimljivosti
Sagrada Familia: 10 zanimljivosti o crkvi koja će uskoro biti najviša na svijetu
Dvije minute u svemiru
Svaki dan se rodi 200 tisuća ljudi, dva čovjeka umiru svake sekunde, a smatra se da će 2050. godine na Zemlji živjeti 9,2 milijarde ljudi. Nađete li se, nekim čudom, u svemiru bez ikakve zaštite nećete dobro proći – znanstvenici su izračunali da u takvom slučaju čovjek može preživjeti dvije minute.
No postoje malene životinje koje u svemiru mogu preživjeti čak deset dana. U životinjskom svijetu neka od najizdržljivijih poznatih bića su tardigradi koji se nazivaju i dugoživci, vodeni medvjedi ili mahovinasti praščići, mali organizmi koji obitavaju u vodi.
Tardigradi su poput superjunaka životinjskog svijeta – smatra se da bi čak mogle preživjeti globalne katastrofe poput udara meteora ili jakih zračenja. Na temperaturi od 151 °C izdržat će nekoliko minuta, a na −200 °C čak nekoliko dana.
Koliko ima oceana
Na Zemlji ima pet oceana, od kojih je najveći Tihi ocean. Zauzima gotovo trećinu Zemljine površine, a svoje ime može zahvaliti jednom od najpoznatijih moreplovaca - Ferdinandu Magellanu. Proteže se od Beringova mora na sjeveru do Antarktike na jugu te od Indonezije prema Kolumbiji i Peruu. Drugi je po veličini Atlantski ocean, a slijede ga Indijski ocean koji se spaja s Južnim oceanom što se smjestio oko Antarktike te Sjeverni ocean, koji okružuje sjevernu polutku Zemlje.
Ovdje ništa ne živi
Živa bića, a osobito mikroorganizmi imaju zavidnu sposobnost prilagođavanja ekstremnim uvjetima na Zemlji, ali ipak postoje surovi uvjeti s kojima gube bitku. Jedan od takvih lokaliteta, gdje ne žive niti mikroskopski sitni organizmi jer krater Dallol u Etiopiji. Nalazi se u Danakilskoj pustinji u Afarskoj depresiji, gdje se u ljetnim mjesecima temperature penju preko 50 stupnjeva.
Ta je pustinja je jedno od najtoplijih i najaktivnijih vulkanskih područja na svijetu. Vruća, slana i kisela voda koja se prostire vulkanskim kraterom punom soli i otrovnih plinova uništava i najotpornija bića.
Inženjerska čuda koja traju tisućljećima: Čudesni rimski akvadukti koji i danas izgledaju nestvarno
