Pretjerani izlov ribe, globalno zagađenje i uništavanje obale već generacijama oštećuju svjetske oceane. Unatoč tome, znanstvenici tvrde da ima potencijala da se oceanski ekosustav u potpunosti oporavi do 2050., što bi na globalnoj razini značilo povećanje hrane i usporavanje klimatskih promjena.
Program oporavka zahtijeva investiciju od nekoliko milijardi dolara koji bi bili utrošeni u zaštitu oceana, kontrolu zagađenja i održivo ribarenje, ali bi potencijalna dobit od takvog programa u konačnici bila 10 puta veća.
Znanstveni članak objavljen u časopisu Nature upozorava da se sa sve većom klimatskom krizom treba uhvatiti ukoštac. Utješno je to što polako ipak raste i globalna svijest o važnosti oceana za očuvanje klime. Znanstvenici na čelu s profesorom Carlosom Duarteom napominju da imamo još minimalno vremena da svojoj djeci i unucima u nasljeđe ostavimo čiste oceane, a oni su osmislili i strategiju da se to postigne.
Naveli su neke optimistične primjere obnove morskih staništa. Jedan je od njih i gotovo potpuno obnavljanje populacije grbavih kitova koja je prije 1968. bila na rubu izumiranja. Nakon zabrane lova na kitove, danas se procjenjuje kako u prirodi živi oko 40 tisuća jedinki. Slična je i priča i s morskim vidrama, čiji je izlov Kanada zabranila osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Unatoč takvim pozitivnim primjerima, globalni napredak i dalje je iznimno kompleksan. Pretjerani izlov ribe ostaje velik problem, a temperature mora i dalje su rekordno visoke. Znanstvenici su optimistični jer rješenje postoji, samo je pitanje hoćemo li ga uspjeti implementirati na vrijeme i sačuvati naš planet u što boljem stanju.
