Svijet u kojem živimo često gledamo kroz ekran ili kameru mobitela. Velik dio komunikacije prešao je u inbokse, preporuke za destinacije i restorane tražimo na Instagramu, a frazeologija društvenih mreža preuzela je i naš govor – stvari, događaje i ljude „lajkamo“, „seenamo“, „apruvamo“…

Stoga nije čudno što se i svijet uvelike prilagođava mjerilima ta četiri mala kuta naših mobitela. Instagram je utjecao na putovanja, modu, umjetnost, izlaske, restorane i kafiće. Koliko je ta promjena pozitivna ili negativna, o tome se raspravlja već godinama, a evo kako to izgleda u svijetu ugostiteljstva.

Kada fraza „gladne oči“ poprimi puno značenje

Hrana u duginim bojama, kokteli sa šest katova različitih vrsta šlaga i ukrasa, kave s pjenom oslikane tako da vam je žao uopće popiti ju i time uništiti malo remek-djelo, nazivi jela koji su maštoviti, ali od kojih ne znate što uopće jedete, zidovi i salvete s prijateljskim porukama… Poznato?

Za restorane i kafiće estetika je postala jednako važna kao i kvaliteta hrane – ponekad i važnija. Biti fotogeničan i dostojan Instagrama postalo je posao sam za sebe, uz onaj spravljanja hrane.

Interijer i estetika bili su važni i prije društvenih mreža: bilo je važno privući pozornost kupca i učiniti ambijent zabavnim, što se nekada smatralo i kičastim. Danas svjedočimo eskalaciji: mnogi se slažu u tome da je to bitnije nego ikad i pritom čine sve što mogu da ostave dobar vizualni dojam.

Restoran Summerhill u Brooklynu stekao je popularnost svojim zidovima u kojima su vidljive rupe od metaka. Tek kasnije vlasnik je priznao kako su ih napravili sami i nikakvi meci nisu bili uključeni. Restoran nije izgubio na popularnosti, no zakuhala se rasprava o problemu gubitka autentičnosti.

Win-win situacija?

Prisutnost na Instagramu način je na koji se restorani i kafići mogu lakše probiti: ako fotografija kave sa sladoledom iz kojeg viri injekcija sirupa ili Unicorn Frappuccina obiđe društvene mreže, lakše ćete dobiti nove mušterije – pa makar prodavali dijabetes u čaši.

Također, ako želite uspješnu suradnju s influencerima, trebate se pobrinuti i za interijer: restro chic ili industrijski stil, atraktivne tapete ili neonska rasvjeta, raspored stolova i dobro osvjetljenje za fotografije…

U megagradovima razvile su se i posebne PR agencije koje rade isključivo na „sparivanju“ restorana s prikladnim influencerima ili agencije koje pomažu restoranima „otkriti identitet“ i stvoriti brend.

Sve to košta – na prvu se čini jeftinije od klasičnog oglašavanja, no ako se želite istaknuti i probiti, morat ćete razriješiti kesu. Prednost oglašavanja na društvenim mrežama jest ta što omogućuje kontakt s kupcima na način koji prije nije bio moguć. Oglašavanje na Instagramu tako može biti poticajno za posao, a i najbrži je način da privučete oči javnosti.

No u posljednje vrijeme sve se češće mogu čuti glasovi nezadovoljnih kuhara i vlasnika kafića o tome kako je forma postala bitnija od sadržaja.

"Gospodo, ohladit će vam se hrana..."

Madelyn Markoe iz restorana Media Noche u San Franciscu ističe kako im turisti dolaze sa svih strana svijeta jer vide slike i pomisle „Želim ovo imati na svom Instagramu“ prije nego „Želim ovdje jesti“. Gosti u prosjeku provedu 10 minuta fotografirajući se prije nego uopće išta naruče. 

Što je tu loše? Restoran je privukao kupca, kupac je – iz kojeg god razloga – zadovoljan, i svi sretni. Dobro, osim nekih koji imaju drugačije prioritete.

Na svom terenu lakše ćete razlikovati žito od kukolja, no što kad na putovanju odete u razvikani restoran u kojem nema ni L od lokalne (ili još gore, dobre) hrane? To iskustvo moglo bi vam pokvariti doživljaj destinacije, a umjesto da ste novac ostavili simpatičnom, skromnom restorančiću s lokalnom (pa čak i jeftinijom!) hranom, bacili ste veću sumu na nešto što samo izgleda i prodaje se kao dobro.

Alvin Cailan, američki kuhar i vlasnik slavnog restorana Eggslut, nedavno je objavio kako više neće pripremati „hranu za Instagram“ jer se zasitio opterećivanjem s time hoće li biti fotogenična. Iako su upravo njegova jela bila hit na Instagramu, odlučio je vratiti se počecima – pri spravljaju „anti-Instagram“ hrane ponovno će sadržaj imati prednost nad formom.

Melissa Leong bivša je „food blogerica“ te je i sama svjedočila promjeni u načinu na koji biramo gdje ćemo i što jesti vani, a kaže kako više ne može pratiti eksploziju samoprozvanih „foodieja“.

Grupa dizajnera koji stoje iza restorana Lucky Cat Gordona Ramseyja čak se namjerno okrenula tamnim bojama interijera, suptilnom i klasičnom stilu koji nije Instagram-drečav. Afroditi Krassa skrenula je pažnju na taj problem: „Koliko ste samo puta posjetili neko mjesto koje izgleda odlično na slikama, a onda vas dočeka potpuno razočaranje?“

To je uzrokovalo nagađanja o tome jesmo li završili s erom „gledaj-me“ i vraćamo li se životu u trenutku, ali i sarkastične primjedbe kako će upravo mračni stil postati novi hit Instagrama.

Stručnjak za društvene mreže, Michael Tulipan iz New Yorka, ne slaže se s ugostiteljima koji odbijaju trendove. Poručuje kako su vremena mračnih restorana prošla jer u njima ne nastaju dobre fotografije, koja pak dovode nove mušterije. Hrana mora (p)ostati show.

Kako god bilo, restorani i kafići teško će moći ignorirati postojanje Instagrama i pravila tržišne utakmice koje on nameće. Ipak, imaju pravo kad kažu: Instagram će možda dovesti kupce jednom – no bit će potrebno mnogo više da dođu ponovno.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju