Pravo bogatstvo krije se u susjedstvu, tri sata vožnje od Budimpešte. Na sjeveru Mađarske, uz granicu (a i preko granice) sa Slovačkom nalazi se nevjerojatno podzemno blago za koje možete izdvojiti i cijeli dan ili vikend.
U Nacionalnom parku Aggtelek počinje prirodni fenomen i UNESCO-ov dio svjetske baštine koji nosi službeni naziv „Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša“.
Riječ je o kompleksu od čak 712 špilja koje prolaze Mađarskom i Slovačkom u sedam različitih dijelova, na površini od gotovo 57 000 hektara.
Gotovo u potpunosti (službeno: „više od 99%“) su očuvane u svom prirodnom stanju i dobro zaštićene. Mali dio koji nije upao u veliki postotak je onaj dio špilja koji je uređen za posjetioce, kojih godišnje ima oko 300 000.
U podzemlju Mađarske i Slovačke tako ćete pronaći neke rekordere i zanimljivosti. Ovo su samo neke od njih:
Špiljski sustav Baradla i Domica
Čini najveću špilju stalaktita na svijetu – dug je više od 25 kilometara (Baradla 20,2 km i Domica 5,3) i ujedno je i važno arheološko nalazište. Formacije otkrivene u njoj inspirirale su maštu istraživača i posjetitelja, pa su mnoge danas poznate kao Zmajeva gava, Tigar, Svekrvina tj. puničina jezičina, Hodnik divova… U koncertnoj dvorani održavaju se i spektakularni koncerti klasične i popularne glazbe.
Gombašečka špilja
Nekad je zbog svoje stalne temperature od 9°C služila za „speleoterapiju“ tj. kao sanatorij za astmatičare i plućne bolesnike. Danas je turistička atrakcija zbog brojnih predivnih dekoracija. Tako je i dobila nadimak Bajkovita špilja.
Ochtinska špilja
Poznata je po aragonitskim naslagama koje joj daju sjaj zvijezda, zbog čega je dobila i nadimak Dvorana mliječnog puta. Aragonit je inače mineral razgranatog oblika nalik željeznom cvijetu. Do sada su u svijetu otkrivene svega tri aragonitske špilje.
Krasnohorska špilja
Ima jedan od najduljih stalaktita na svijetu, dugačak čak 33 metra. Njome možete proći turističkim vlakom.
Dobšinska ledena špilja
Podzemnim prolazima ledene špilje kročila su slavna lica poput konstruktora Sueskog kanala, Ferdinanda de Lessepsa, te bugarskog cara Ferinanda I. Godine 1887. osvijetljena je, postavši tako prva špilja u Europi osvijetljena uz pomoć električne energije.
No, hajmo na najzanimljiviji dio: odakle naziv ledena špilja? Ovo nije samo zgodna asocijacija već ponosna titula vladarice ledenih površina debljine do čak 26 metara.
