Galerija
Iako je teško odrediti kako mjeriti bogatstvo u povijesnim okvirima, prije svega jer nova nema fiksnu vrijednost, ali i zato što bogatstvo nije samo novac. Naravno, nešto je i u nekretninama, ali ne smijemo zaboraviti ni moć koju donosi imetak. S tim na umu, znajući da ne možemo biti baš točni u cent, i dalje bismo mogli sastaviti popis najbogatijih ljudi u povijesti.
Od Džingis-kana do Elona Muska
U prvih deset sigurno bi ušao Džingis-kan, jedan od najuspješnijih vojskovođa svih vremena. Kontrolirao je Mongolsko carstvo koje je na svom vrhuncu bilo najveće kontinuirano carstvo u povijesti. Od ostalih s ovoga popisa razlikuje ga što je bio velikodušan i nije patio na luksuz, tako da si nije sagradio ni kuću, a kamoli palaču.
Josif Staljin nije bio klasični bogataš, ali s obzirom na to da je bio diktator s apsolutnom moći, nemoguće odvojiti njegovo privatno bogatstvo od bogatstva Sovjetskog Saveza koje je iznosilo gotovo 10 % tadašnjeg globalnog BDP-a. Iako dakle taj novac nije pripadao izravno Staljinu, dao mu je veliku moć u sovjetskoj i svjetskoj ekonomskoj politici.
Najbogatiji čovjek današnjice Elon Musk našao bi se negdje na kraju ljestvice deset najbogatijih ljudi svih vremena. S bogatstvom od više od 220 milijardi dolara, družio bi se Alanom Rufusom ili Alanom Crvenim iz 11. stoljeća, nećakom Vilima Osvajača, koji se pridružio ujaku u normanskom osvajanju i umro s jedanaest tisuća funti u čarapi, pa bi danas težio otprilike kao Musk posljednjih godina.
Rimski državnik Marko Licinije Kras (oko 115. – 53. pr. Kr.) nosio je nadimak „Bogati“ i bio poznat po svojoj pohlepi - neprijatelj mu je iz osvete kad je umro usta začepio rastaljenim zlatom. Od mutnih građevinskih poslova do profitiranju na “javnim nesrećama”, pred ničim nije prezao kako došao do još više novca, a danas bi njegovo bogatstvo iznosilo više od 200 milijardi dolara.
Siromašni Rockefeller i oni izvan konkurencije
Sigurno vam je na pamet pao i John D. Rockefeller koji svakako pluta oko sredine našeg popisa, ali možda će vas iznenaditi da ga, iako je nabrojao povijesno impresivnih tristo četrdeset milijardi dolara, za dobrih ga trideset milijardi šije sunarodnjak, najbogatiji, iako možda manje poznat Amerikanac svih vremena - Andrew Carnegie koji je svoju tvrtku U.S. Steel 1901. godine prodao za ovu nezamislivo visoku cifru.
Za dinastije Sung Kina je bila jedno od ekonomski najjačih carstava svih vremena, pogotovo za cara Šenzonga. Zbog tehnoloških inovacija i iznimne vještine u prikupljanju poreza upravljao je neprocenjivim bogatstvom, tj. s oko 30 % globalnog BDP-a.
Nije puno slabiji bio ni Akbar I. (1542.–1605.), najveći car indijske mogulske dinastije, koji je kontrolirao carstvo koje je činilo otprilike četvrtinu globalne ekonomske proizvodnje. Raskalašenost bogataša u njegovo doba kažu dobrano je premašivala onu europskog visokog društva.
Što se tiče vladara koji su i privatno bili silno bogati, na samom vrhu ljestvice, ali ipak s bogatstvom koje je i dalje – mjerljivo, bio je rimski car Oktavijan, onaj kojemu je Senat kasnije dao naslov August(us) (63. pr. Kr.– 14.). U njegovo je doba Rimsko Carstvo činilo otprilike trećinu svjetske ekonomije, a njegovo je osobno bogatstvo bilo jednako jednoj petini bogatstva čitavog carstva.
Nezamislivo bogatstvo
I na kraju, prvi na svim ljestvicama i zapravo – izvan kategorije, dame i gospodo, Mansa Musa. Kralj Zapadne Afrike iz 14. stoljeća bio je toliko bogat da se i stručnjaci slažu da se njegovo bogatstvo ne može ni zamisliti, a kamoli pobrojati. Njegovo je kraljevstvo bilo najveći proizvođač zlata na svijetu, i to u vrijeme kada je zlato bilo jako traženo. Često je prikazivan na zlatnom prijestolju sa zlatnim žezlom, a za ilustraciju koliko je trošio, poznata je priča i njegovu hodočašću u Meku, na koje se uputio sa svitom od dvjesto tisuća ljudi i na kojem je toliko trošio da to izazvalo valutnu krizu u Egiptu.
Planinsko sklonište koje se savršeno uklapa u veličanstveni krajolik Europe
