Legija stranaca (franc. Légion étrangère) ime je elitnih postrojbi francuske vojske koje čine plaćenici, nekada isključivo stranci, a danas i nefrancuskih i francuske narodnosti. Legija stranaca stvorena je kao privremena pomoćna jedinica francuske vojske, a s vremenom je postala najpoznatija plaćenička jedinica na svijetu.
Preteča Legije stranaca u Francuskoj bili su odredi sastavljeni još 1792. godine pod imenom Légion franche étrangère koje su činili dobrovoljci voljni boriti se za revolucionarne ideje. Prve su legije bile nizozemska, belgijska, njemačka, talijanska i poljska, a za Napoleona su oformljene i postrojbe drugih narodnosti.
Kraljevska legija stranaca, osnovana 1815. godine bila je sastavljena gotovo isključivo od njemačkih pustolova, a raspustio ju je za vrijeme svoje dvadesetominutne vladavine Luj XIX. godine 1930. Pola godine kasnije, na današnji dan, 9. ožujka 1831., kralj Luj Filip osnovao je Legiju stranaca koja je primala vojnike svih narodnosti, ali pod uvjetom da mogu služiti samo izvan francuskoga teritorija.
Novi život
Prvi im je zadatak bilo pružanje pomoći francuskim ekspedicijskim snagama pri okupaciji Alžira, a u toj je državi bilo i sjedište ove elitne postrojbe, sve do 1962. kada je preseljeno u Aubagne kod Marseillea.
Danas Legija stranaca broji oko osam tisuća pripadnika i jedna je od najbolje organiziranih profesionalnih vojnih postrojbi na svijetu. U službu se, uz obvezu služenja najmanje pet godina, primaju isključivo muškarci, starosti između 18 i 40 godina, i bez obzira na prošlost.
Zbog ovoga Legiju prati etiketa postrojbe pustolova, ali i kriminalaca, međutim valja napomenuti da se toleriraju tek manji zakonski prekršaji, dok "okorjeli kriminalci" nisu dobrodošli. Pripadnici legije stranaca nisu samo stranci, nego i Francuzi, dapače, samo oni mogu nositi više činove.
Svaki novi legionar se nakon potpisivanja ugovora upućuje na obuku gdje "započinje novi život" i dobiva prepoznatljivu bijelu legionarsku kapu.
Zgrada koja bi u slučaju rata ili katastrofe mogla spasiti svijet
