Galerija
Krivudave linije državnih granica koje vijugaju u cik-cak europskom kartom ponekad slijede obrise rijeka i planskih lanaca, a ponekad su rezultat burnih nesuglasica i ratova. A na zapadu svijeta priča je sasvim drukčija. Karta SAD-a sa zemljama koje izgledaju kao djelići slagalice, vrvi ravnim linijama. Nađe se tu i državnih granica koje slijede plovne rijeke kao što su Mississippi, Ohio ili Colorado, ali to su iznimke od pravila.
Bez previše razmišljanja, mnogi će reći da izgled američkih granica sigurno ima veze s kolonijalistima, koji su davnih dana naselili novi kontinent – i bili bi u pravu, ali priča nije tako jednostavna. Prvi stanovnici američkog kontinenta činili su plemena, konfederacije i gradove-države, a svaka od tih skupina smatrala je određeno područje svojom domovinom. Njihove granice nisu uvijek bile jasno definirane, nego bi se teritoriji opisivali kao područja između određenih planina i rijeka.
Kuda ide granica?
U doba kolonijalizma većina ljudi koji su živjeli na prostorima čiji su vlasnici bili Francuzi, Španjolci i Englezi, nisu marili za granice koje bi kolonijalisti dogovarali između sebe. Nerijetko ne bi niti upoznali svoje gospodare. Mark Stein, autor knjige How the States Got Their Shapes (Kako su države dobile svoje oblike), slikovito je opisao ondašnju situaciju: "američki teritorij Francuske protezao se na zapad onoliko daleko koliko je Francuz mogao ići a da ga Španjolac ne ustrijeli, a isto tako i na sjever da ga ne ustrijeli Englez."
Zanimljivosti
Hrana koju jedemo u Hrvatskoj, a u Sjedinjenim Američkim Državama je – ilegalna
Baš kao i svi drugi, i Englezi su postavljali zahtjeve za određivanjem granica njihovog teritorija u stilu: "od te i te linije zemljopisne širine do one linije zemljopisne širine, od Atlantskog do Tihog oceana". Zatim su se ekspedicije bacile na posao i osnovala su se minijaturna naselja kako bi opravdali zahtjeve. U pravilu bi se s engleskim kolonijama sustavno mijenjale i dorađivale granice. Za razliku od Španjolaca ili Francuza, Englezi otvorili su pipu i počeli slati sve više kolonijalista u Novi svijet. Val za valom, ljudi su trebali sve više i više zemlje za život. Zbog toga su nastajali sukobi s ljudima na čiju zemlju bi se doselili, a samim time i neslaganja kolonija zbog preklapanja teritorija.
Odluke o tome gdje područje jedne kolonije završava, a gdje počinje druga donosili su ljudi s druge strane oceana, čije je jedino znanje o američkom kontinentu dolazilo iz netočnih karata iscrtanih na temelju nejasnih izvještaja istraživača i trgovaca. Obzirom na sve to, ne čudi nas to što bi britanske vlasti obično samo povukle ravnu crtu i prozvale je granicom.
Za svakoga po nešto
Nakon što su Amerikanci postali neovisni, stvari su se dodatno zakomplicirale. Jedna od velikih svađa nastala je zbog neslaganja oko goleme plodne zemlje između rijeke Ohio i Velikih jezera – na nju su polagali pravo Connecticut, Massachusetts, New York i Virginia. Stvar se riješila nagodbom prema kojoj su sve te države odustale od svojih zahtjeva u korist stvaranja Sjeverozapadnog teritorija. Ključna točka sporazuma je odredila kako će se dijelovi područja, kada se nastane dovoljnim brojem ljudi, odvojiti u novu državu. Tako su i nastali Ohio, Indiana, Illinois, Michigan, Wisconsin i Minnesota.
Takav se obrazac nastavio širenjem država prema zapadu: nakon zahtjeva, Kongres bi uspostavio teritorijalnu vlast, a kada bi se dovoljan broj ljudi ondje nastanio proglasila bi se nova država. Naravno, nije sve prolazilo glatko: Teksas se bunio da su oni bili neovisni prije nego što su se pridružili Sjedinjenim državama. Kalifornija je pak sama nastala zahvaljujući Zlatnoj groznici 1849. koja je okupila dovoljno veliku populaciju s dovoljno bogatstva da postavi zahtjeve koje Kongres nije mogao ignorirati. Žalosno, veći dio 19. stoljeća Oklahoma je bila zemlja namijenjena prisilnom preseljavanju plemena koja su bila protjerana iz svojih domovina.
Odluka Kongresa
Ravne granice proizlaze iz odluke Kongresa da svakoj novoj državi osigura približno jednake prirodne resurse, poput plodne zemlje, pristupa vodenim putovima ili rudnicima zlata, srebra ili bakra. Zbog toga su zapadne države obično veće od istočnih država. Budući da na zapadu ima manje vode i raspoloživog obradivog zemljišta, to je značilo da su trebale više teritorija kako bi osigurale više prirodnih resursa kako bi mogle napredovati.
Kako se nacija širila, Kongres je u skladu s time odredio državne granice. Iako to sve zvuči jako dobro i pohvalno, političari nisu detaljno proučavali istraživanja geodeta, geologa i drugih stručnjaka kako bi pažljivo izradili detaljne državne granice - kada bi ravna linija bila dovoljno dobra nisu osjetili potrebu da zakompliciraju stvari. Kako je bilo najlakše postaviti granice kao mrežu, to su i učinili - osim tamo gdje je postojala očita prepreka, kao što je velika rijeka ili planinski lanac. I to je Amerika!
Sigurne staze: Jeste li već isprobali novu aplikaciju za planinarenje u Hrvatskoj?
