Jedan od najljepših dvoraca u okolici Zagreba, dvorac Erdödy u Kerestincu, onaj kojemu je u stražnjem "dvorištu" niknuo Rimčev kampus i koji je desetljećima bio tek zaboravljena ruševina uz cestu, konačno se obnavlja i za godinu bi dana trebao zasjati u punom sjaju.
Nakon dovršene konstrukcijske obnove, trenutačno je u tijeku i cjelovita obnova dvorca za koju je Grad Sveta Nedjelja povukao nešto manje od 14 milijuna eura iz europskih fondova. Ovaj spomenik kulture 1. kategorije trebao bi biti "uglancan" do ožujka 2026. godine i postati žarište kulture svetonedeljskog kraja.
Sam i zaboravljen
Najstariji dijelovi dvorca izgrađeni su vjerojatno u prvoj polovici 16. stoljeća, a Petar II. Erdődy otkupio je kuriju od Petra Herešinca i dogradio je u tvrđavu s četiri kule. Bila je okružena jarkom koji se punio vodom iz dva obližnja potoka Srebrnjka i Korenjaka, a do glavnog se ulaza u dvorac dolazilo preko pokretnog mosta podizanog lancima.
Dvorac 1852. postaje vlasništvo obitelji Pallavicini koja ga, nakon što je oštećen u zagrebačkom potresu 1880., prodaje karlovačkoj obitelji Türk koja je obnovila sjeverno pročelja, srušila dvije južne kule i drugi kat južnoga krila dvorca.
Nakon toga pripada obitelj Hafner, pa obitelji Vošnjak, a 1922. kupio ga je Antun pl. Mihalović, posljednji hrvatski ban iz austrougarskog razdoblja. U Drugom svjetskom ratu u dvorcu je bio ustaški logor u kojem su bili zatočeni brojni intelektualci te ubijeni u pokušaju proboja u srpnju 1941. godine.
I prije i kasnije bio je poprište nesretnih događanja, pa ga se naziva "Krvavim dvorcem": pod njime je ugušena jedna od seljačkih buna 1573., narodna buna 1926., a u Domovinskom ratu ovdje su, pod njegovom lijepom renesansno-baroknom kulisom učinjeni strašni ratni zločini.
Za godinu dana opet će se moći ponosno šepuriti na svome proplanku, a kulturna "služba", sigurni smo, puno će mu bolje pristajati.
Kontroverzno ljetovanje: Nacističko odmaralište za 20 tisuća ljudi u prvom redu do mora
