Samo nekoliko minuta hoda od glavnog trga u Slavonskom Brodu nalazi se Tvrđava (Festung) Brod, najveća u Hrvatskoj i jedna od većih u Europi. Barokna brodska tvrđava, zajedno s Osijekom i Starom Gradiškom, bila je dio pograničnog obrambenog sustava Austro-Ugarske koji je u prvoj polovici 18. stoljeća koncipirao princ i vojskovođa Eugen Savojski.
Brod veći od Broda
Tvrđava Brod gradila se od 1715. do 1780. godine u tri faze. U osnovi je bila kvadratnog oblika, a dodavanjem vanjskog prstena dobila je prepoznatljiv zvjezdoliki tlocrt. U zadnjoj je fazi gradnje dovršen Kavalir, utvrđena vojarna s kazimatima na dvije etaže koja je s tri strane opasavala središnji, paradni trg.
Tvrđava je imala tri obrambena pojasa, a dodatno su je čuvala i dva pojasa obrambenih jaraka. Južna strana tvrđave, ona prema Savi, dodatno je branjena topovima s "rogova" (Hornwerk), a kao posljednja točka otpora bili su zamišljeni bastioni s kojih se mogao nadzirati i braniti i nadzirati prostor ispred tvrđave, vanjski bedemi i susjedni bastion.
Mlada carica Marija Terezija dala je 1743. godine izgraditi tvrđavsku crkvu sv. Ane, nadahnutu vatikanskom imenjakinjom, od koje je posudila i oktogonalni oblik. Do kraja 18. stoljeća u kompleksu je sagrađeno i više drugih objekata poput zapovjedničke kuće, časničkog paviljona, kapelanova stana, štala, parkova…
Tvrđavu Brod gradili su seljaci graničari na prisilnim rabotama, a sve su okolne šume zbog nje potpuno posječene. Prostirala se na dva kvadratna kilometra, bila je opremljena sa 150 topova, a mogla je smjestiti četiri tisuće vojnika te izdržati 46 dana opsade. Ipak, svoju funkciju nikada nije ostvarila (ili baš zato jest) – naime, niti jednom nije napadnuta niti su s nje napadnuti Turci preko Save.
Usprkos tome, itekako je utjecala na Slavonski Brod u 18. i 19. stoljeću. Prije svega, ograničila mu je rast i razvoj. Naime, vojne su vlasti propisivale da sve ulice moraju biti okomite na tvrđavu, a kuće su smjele biti isključivo prizemnice i to ne od čvrstog materijala. Sve u dometu topova trebalo je u kratkom vremenu postati otvoren prostor i ne smetati, odnosno, što je i bilo sagrađeno, moralo se moći u trenu razrušiti.
Danas se tvrđava za to iskupljuje time što je udomila brojne kulturne institucije, glazbenu školu, klasičnu gimnaziju, Muzej tambure, Galeriju Ružić kao i gradsku upravu, a u nedavno obnovljenom zapadnog dijelu sjevernog kavalira otvoren je Informacijski centar s uređenim multimedijskim i konferencijskim dvoranama, Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu u Slavonskom Brodu (CeCUI-SB), Izložbeni prostor za projekcijsko mapiranje, VR/AR prostor te Zvjezdarnica.
Novi kviz općeg znanja: Toliko lagan da nema izgovora za manje od 10 točnih
