Pleme Veda na Šri Lanci, poznato kao „šumski ljudi“, prvi su stanovnici otoka, no danas se malo govori o njihovom autohtonom načinu života. Vede su stoljećima tragale za hranom u šumama, lovile hranu i živjele u špiljama Šri Lanke. Nakon što bi jedan od članova zajednice umro, čitava grupa selila bi se u potrazi za novom špiljom. Pokojnika bi pak položili na dno špilje i prekrili ga lišćem te ponudili meso i povrće svojim precima i božanstvima drveća, rijeka i šume kako bi duša lakše pronašla svoj put.

Posljednje etničko pleme Šri Lanke s vremenom nestaje, a preostale pripadnike može se sresti u Dambanu, njihovom posljednjem utočištu. Danas Vede čine manje od jedan posto stanovništva Šri Lanke. Na rub izumiranja njihove tradicije utjecalo je usvajanje običaja doseljenika, ali oni koji su odlučili slijediti svoj način života nisu pristali na asimilaciju. 

Izgradnja Senanayake Samudre, najvećeg umjetnog jezera na otoku 1949. godine doprinijela je raseljavanju Veda koje su time izgubile dio šumskih domova, a na to je utjecala i vlada koja je poticala pripadnike plemena da se presele u sela Singaleza kako bi pomogla pri uzgoju riže. Oni koji su se preselili nisu imali izbora do asimilirati sa Singalezima i usvojiti njihovu kulturu i običaje. Singalezi su Vede smatrali zaostalima i nekulturnima pa bi pripadnici plemena činili sve što je moguće da se bolje uklope i sakriju svoje nasljeđe, pa čak i promijenili vlastita imena te jezik kojim su govorili.

Tada je tek sedam obitelji koje su živjele u špilji Rathugala odlučilo zadržati svoju tradiciju; iako su se počeli baviti poljoprivredom, uzgajati žitarice poput kukuruza, prosa i graha. Danas su Vede većinom budisti, ali i dalje imaju animistička uvjerenja; primjerice djecu uče da nikada ne beru cvijeće ili trgaju listove, ako za njima nemaju potrebe.

Zajednica Veda u Dambani, selu udaljenom 65 km od Rathugale za život zarađuje od turista kako bi mogli ostati samostalni. 

"Većina ljudi se žali da Vede traže novac čak i da objasne svoju povijest i tradiciju", kaže Umayangana Pujani Gunasekara, autor knjige o Vedama te dodaje:

"Ne možete ih kriviti. Kada su stupili na snagu vladini propisi zbog kojih više nisu mogli loviti u šumama, izgubili su svoj ekološki, osviješteni način života i pristup hrani. Dakle, trebao im je način da prežive", kaže.

U novootvorenom luksuznom kampu Wild Glamping Gal Oya posjetitelji mogu odsjesti u luksuznim šatorima oko Rathgule. Ondje rade i Vede, kao kuhari, uzgajaju voće i povrće na organskoj farmi u sklopu kompleksa te se bave poslovima turističkih vodiča.

Marginalizirano stanovništvo uspjelo je pronaći svoj put bez obzira na to što nemaju vladinu pomoć kako njihovo pleme ne bi zauvijek nestalo s lica planeta.

5 destinacija kojima je zbilja stalo do održivog turizma Održivi turizam - 1 Održivi turizam - 2 Održivi turizam - 3 +1 Održivi turizam - 4

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju