Da, i Hrvatska ima svoju arhivu sprava za mučenje, a mi smo zahvaljujući zagrebačkom Muzeju torture i kustosici Renati Santo, otkrili u kakvim bismo se nezavidnim situacijama mogli naći, da smo živjeli u srednjevjekovnom Zagrebu,.

Nije tajna da su mnoge žene u Zagrebu kroz nekoliko stoljeća bile optuživane za vještičarenje i potom bile spaljivane, no prije prije toga progonitelji zagrebačkih vještica željeli su iz njih izvući što je bilo moguće više informacija.

Naime, nije bilo dovoljno da 'vještica' prizna da doista jest vještica (nakon tolikog mučenja, svatko bi priznao), nego je sa sobom morala povući i još pokoju ženu iz 'svog sjela'. Mučenje ne bi prestalo dok progonitelji ne bi dobili sve informacije koje su željeli.

Da bi se ženu proglasilo vješticom bilo je dovoljno da ima neki madež ili bradavicu koju bi prozvali 'vražjim znakom'. Dodajmo i kako su mnoge žene bile proglašavane vješticama zbog - konkurencije. Naime, 'Grička vještica' Marije Jurić Zagorke nastala je po istinitoj priči o Barici Cindekovici koja je bila iznimno uspješna zagrebačka trgovkinja zbog čega ju je muška konkurencija 'prijavila' zbog vještičarenja.

Svinjolika maska srama bila je namijenjena muškarcima koji su se ponašali poput svinja. Osim sramote, ove maske su nanosile i teške ozljede lica i glave. Pogledajmo čime su sve mučene zagrebačke 'vještice'.

STISKALA ZA PRSTE I PALCE
Sprava za mučenje, ali i za izvlačenje informacija. Dvije, katkad nazubljene, ploče, povezane su vijcima čijim bi se zatezanjem dvije pločice približavale jedna drugoj čime bi izazvale jaku bol i ozljede.

RASTEZALO
Na prvi pogled - obična drvena klupa, no na njenim krajevima nalaze se rotirajući valjci. Žrtve bi se poleglo na spravu te bi joj udovi bili svezani užetom koje je bilo spojeno na mehanizam zupčanika. Okretanjem poluge zupčanici bi rastezali tijelo žrtve te joj tako nanosili nesnosnu bol čime bi izvlačili informacije, ali i lažna priznanja. Ratezalo se moglo koristiti do te mjere da usmrti žrtvu.

ŠPANJOLSKA ČIZMA
Kao i mnoge druge sprave za mučenje, i ova nosi prefiks 'španjolska', dakako zbog perioda španjolske inkvizicije kad su mnoge sprave za mučenje izmišljene. Ova 'čizma' drvenog kučišta sa šiljcima s unutarnje strane i vijcima za zatezanje stavljala bi se žrtvi na nogu te bi se zatezanje vijaka osobi nanosila jaka bol, ozljede, pa čak i teški lomovi kosti

MASKE SRAMA
Ove maske imale su za posljedicu psihičko mučenje nakon javnog izvrgavanja ruglu. One su samim izgledom davale do znanja o kojem se 'grijehu' radi kojeg je osoba počinila. Maske s velikim ušima i dugačkim jezikom bilo su namijenjene ženama koje su ogovarale ili prisluškivale. Svinjolika maska bila je namijenjena muškarcima koji su se ponašali poput svinja. Osim sramote, ove maske su nanosile i teške ozljede lica i glave.

KRUNA OD UŽARENOG ŽELJEZA
A što je priča o mučenju u Hrvata bez legende o Matiji Gupcu. Vođa vojske kmetova koja se pobunila protiv vlastele odveden je na današnji Markov trg nakon poraza od vojske Franje Tahija na polju kod Stubice.

Kako legenda kaže, Gubec je prvo bio mučen užarenim kliještima te potom 'okrunjen' krunom od užarenog željeza da bi ga na koncu raščetvorili. Budući da se radi o legendi, replika krune koja se nalazi u Muzeju napravljena je po kruni koja je prikazana u filmu o Matiji Gupcu.

Sam Muzej torture u svom opusu ima sprave za mučenje koje su se koristile od antike pa sve donedavno, a neke od njih možete i isprobati. Tako se možete zavući i u legendarnu Nurnberšku djevicu, odnosno 'Iron Maiden', a uskoro ćete moći povući i uže na giljotini. Za najhrabrije tu je i tamnica autentičnog izgleda, kao i video koji prikazuje današnje metode mučenja.

Sve sprave su replike napravljene ovdje u Hrvatskoj, a sve o njima ćete saznati kroz priče na tabletima koje dobije svaki posjetitelj. Vašu avantura kroz Muzej bit će popraćena i prikladnom glazbom i osvjetljenjem, pa ako ga poželite posjetiti sa svojom djecom, preporučujemo da prvo ispitate teren.

Stoga, nađete li se u Zagrebu, nikako nemojte propustiti posjetiti Muzej torture, jedan od najintrigantnijih prostora u Zagrebu danas.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju