Galerija
Planet skriva brojna čuda, ali zbog prirodnih promjena mnoga od njih uskoro bi mogla biti obrisana s lica zemlje. Znanstvenici tvrde da će neka od njih nestati za desetak godina, drugima će trebati stoljeće ili nešto više, ali slažu se da su im dani odbrojeni.
Venecija
Već cijelo stoljeće poznati "plutajući grad" zbog prirodnih procesa i stalnog djelovanja vode - tone. Stručnjaci tvrde da je razlog tome prosječni godišnji porast razine mora od 4 mm. Sjeverni dio grada tone 2 do 3 milimetra, a južni dio 3 do 4 milimetra godišnje. Očekuje se da će se taj trend nastaviti i dalje kao prirodni tektonski proces koji polako gura temelje grada ispod talijanskih Apenina - unutar sljedeća dva desetljeća Venecija bi mogla potonuti čak 80 mm.
Mrtvo more
Mrtvo more najveća je svjetska depresija. To slano jezero nalazi se na četiristotinjak metara ispod površine svjetskog mora na Bliskom istoku između Jordana i Izraela. Duboko je oko četiri stotine metara.
No ta bi atrakcija uskoro mogla nestati. Isušivanje Mrtvog mora počelo je 60-ih godina prošlog stoljeća kada su Izrael, Jordan i Sirija zbog navodnjavanja počeli mijenjati tok rijeci Jordan, njegovu glavnom izvoru.
Od tada je razina vode u Mrtvom moru pala za 40 metara. Osim toga, Razne tvrtke također su crpile vodu iz Mrtvog mora kako bi iskorištavale njegove minerale, posebno u medicinske svrhe.
Veliki koraljni greben
Veliki koraljni greben jedan je od najvažnijih ekosistema na svijetu, zbog čega je i uvijek je opasnosti, ponajviše od najinvazivnije vrste na planeti – ljudi. Prirodno svjetsko čudo nalazi se u Koraljnom moru i proteže se duž sjeveroistočne Australije.
Ovaj predivni prirodni fenomen broji 400 vrsta čvrstih koralja, 300 mekih koralja, 1600 vrsta riba, 134 vrsta morskih pasa, 30 vrsta kitova i dupina, 6 vrsta kornjača, 15 vrsti zmija te više od 3000 vrsta školjki.
No zbog zagrijavanja oceana, zagađenja, ilegalnog ribolova i drugih faktora znanstvenici predviđaju da bi mogao nestati do 2030.
Vrata pakla
Plinski krater Darvaza u Turkmenistanu lokalno stanovništvo naziva Vratima pakla. Riječ je o krateru prirodnog plina promjera 69 metara i dubine oko 30 metara koje se djelomično srušilo u podzemnu pećinu. Znanstvenici su početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća vjerovali da se na ovom području nalaze velika nalazišta nafte. No kada su počeli bušiti, zemlja se otvorila te je nastao krater iz kojeg je počeo izlaziti metan.
Da bi spriječili širenje opasnog plina i ekološku katastrofu velikih razmjera, geolozi su ga zapalili. Vjerovali su da će gorjeti tek nekoliko dana, no plamti još i danas – ali nitko ne zna kad bi se mogao ugasiti.
Madagaskar
Prije dolaska prvih doseljenika gotovo cijeli otok bio je prekriven šumom. Šumom koja je bila dom za čak 5 posto svih biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, a koje se mogu naći jedino i isključivo na Madagaskaru.
Razlog zbog kojeg se na tom malom komadiću zemljine površine nalaze tolike endemske vrste biljaka i životinja krije se u prošlosti otoka. Zbog impresivne i jedinstvene flore i faune mnogi Madagaskar nazivaju osmim kontinentom.
Kanjoni, planine, plodna kaskadna rižina polja, šume svih vrsta i crveno tlo po kojem je otok dobio naziv ''Crveni otok'' čine taj kutak Zemlje pravim prirodnim rajem i idealnom destinacijom za sve ljubitelje outdoor aktivnosti. Nažalost, zbog nemilosrdnog rušenja drveća površina šuma drastično se smanjila.
Ostalo je tek 10 posto od prvotne površine. Životinje kojima je ovaj otok nekada bio dom nestaju danas zajedno s njegovim šumama.
Maldivi
Atraktivno tropsko otočje pod imenom Maldivi smjestilo se u Indijskom oceanu na 3 sata leta od Dubaija, a samo jedan i pol sat leta od Šri Lanke. U ovom arhipelagu nalazi se čak oko 1200 otoka od kojih je 200 naseljeno.
Male je glavni grad ove otočne države i ima sto tisuća stanovnika, dok ih je na cijelom otočju ukupno oko 400 tisuća. No taj plavi raj polako, ali sigurno tone, pa dok se još drži, valja ga pokušati vidjeti.
Salar de Uyuni
Najveća slana površina na svijetu nalazi se u Boliviji. Salar de Uyuni prostire se na više od 10 tisuća kvadratnih kilometara i jedna je od najvećih atrakcija te države, ali i cijele Južne Amerike. Ovo čudo smješteno u jugozapadnoj Boliviji ime je dobilo prema najbližem gradu Uyuniju, iz kojeg se turisti najčešće zapute u razgledavanje.
Slano jezero riznica je u kojem se prema procjenama lokalnih geologa krije između 30 i 50 milijuna tona litija, koji se, između ostalog, koristi za proizvodnju baterija, a potreba za njim neprestano raste.
Zastrašujuće količine vode koje se crpe iz jezera uzrok su smanjenja zaliha slatke vode, neke životinjske vrste poput flaminga već su nestale.
Ne tako loš život: Zašto Španjolci sve rade s dva sata zakašnjenja?
