Gotovo je! Prošlo je vrijeme prejedanja, masne hrane, raznih kolača i izležavanja na kauču pred televizorom. Sada je došao red na post, suzdržavanje i maskiranje. Dio o postu i suzdržavanju preskačemo te se fokusiramo na maskiranje. Da, došlo nam je karnevalsko doba. Vrijeme kad će ulicama mnogih gradova lutati šarene maske i kostimi, nerijetko fokusirajući se na trenutačnu političku situaciju svijetu. Nekako smatramo da će Trump biti glavni lik mnogih maškara u svijetu.
Ovog puta vodimo vas u grad u kojem se održava drugi najpoznatiji karneval na svijetu. Veneciju. Venecijanski karneval svoje korijene vuče još iz 13. stoljeća, kad se prvi puta spominje korištenje maski. Maske u Veneciji tada su se koristile za sve, samo ne za karnevalske potrebe. Naime, Venecija je tijekom 14. stoljeća postala poznata kao razvratni grad. Mnogi muškarci odijevali su se u žensku odjeću i stavljali maske te odlazili do samostana, gdje bi se do dugo u noć zabavljali sa časnim sestrama. Takvo ponašanje i nošenje maski tijekom noćnih odlazaka u grad Mletačka Republika pokušala je zakonom zabraniti početkom 14. stoljeća.
No, kako Venecijanci nisu bili baš poslušni građani, tako su vješto izbjegavali kazne propisane ovim zakonom. Takvo stanje i ponašanje trpjelo se sljedećih 150 godina, sve do 1608., kada Mletačko Vijeće izdaje odredbu kojom stavlja pretpostavku nošenja maski kako ozbiljnu prijetnju Republici. Istom tom odredbom propisano je da maske smiju nositi, posebice muškarci, isključivo tijekom karnevalskih dana i na službenim prijemima. Ovom odredbom propisane su i strašnije kazne.
Muškarci koji nisu poštivali ovu odredbu, kažnjavani su s dvije godine zatvora, 18 mjeseci veslanja i dodatnu novčanu kaznu. Žene su za kršenje odredbe bile javno ponižavane i tučene na trgu sv. Marka, zabranjen im je ulazak u Mletačku Republiku na četiri godine, a usto su morale i platiti kaznu. Istim dokumentom zabranjeno je unošenje maski na sveta mjesta. Ove odredbe i još nekoliko novih, vrijedile su sve do kraja 18. stoljeća, kada vlasti zabranjuju karneval. Zabrana je trajala sve do 1979., kad je grupa umjetnika ponovno započela tradiciju nošenja maski u posnom razdoblju.
Dobar dio venecijanskih maski izrađuje se od kože, no ipak najpoznatije su one rađene tehnikom papier-mache. Za izradu jedne maske ovom tehnikom bilo je potrebno dosta vremena. Prvo se od gline oblikovao uzorak koji je zatim poslužio za izradu kalupa, koji se isto tako izrađivao od gline. Za izradu prave maske koristila se smjesa od krpica i gline namočenih u ljepilo. Takva smjesa stavljala se u glineni kalup i ostavljala neko vrijeme da se stvrdne. Ljepilo koje se koristilo pri izradi maski pružalo je glatku i sjajnu površinu te se doimalo kao da je maska izrađena od porculana. Nakon sušenja, na masku se nanosio bijeli premaz te su se izrezivale oči i ostala obilježja. Taj postupak iziskivao je mirnu ruku izrađivača jer se često znalo dogoditi da se maska u potpunosti uništi. Nakon izrezivanja, na masku su se dodavali mnogi ukrasi i detalji koji su je činili posebnom.
Postoje tri vrste tradicionalnih maski u Veneciji: bauta, larva i moretta. Bauta je vrsta maske koja pokriva cijelo lice te ima samo izrezane oči. Karakteristično za ovu vrstu maski je da se koristi jako puno pozlate prilikom njenog ukrašavanja. Larva je maska bijele boje. Izrađuje se od voska i fine tkanine i većinom su služile prilikom odlaska na balove i slične svečanosti. Moretta je ovalna maska izrađena od crnog baršuna i vela, a najviše su ju nosile žene prilikom posjeta samostanima.
Ovogodišnji karneval u Veneciji održat će se od 11. do 28. veljače. U tom periodu održat će se mnoštvo manifestacija kao što su defile gondola po venecijanskim kanalima, natjecanje u izboru najljepše maske, izbor za miss karnevala te mnoge druge. Dobar razlog da zaboravite na svakodnevicu, odjenete se u fine haljine te maskama sakrijete identitet kao stari Mlečani.
