1. Proizvodnja sira je započela – slučajno
Vjeruje se da je prvi sir stvoren oko 3000. godine prije Krista, odnosno nakon što su pripitomljene prve ovce. Pretpostavlja se da su za ovaj 'izum' zaslužni nomadski narodi u Središnjoj Aziji koji su prenosili mlijeko u mjehovima načinjenim od želudaca životinja. Mlijeko se vrlo brzo počelo 'siriti', a postupak je s vremenom rafiniran kako bi se očuvale hranjive tvari i spriječilo kvarenje.
2. Egipat krije prvi zapis o svjesnoj pripremi sira
Najraniji arheološki zapis o izradi sira datira iz 2000. godine prije Krista sa zidova egipatskih grobnica. Ti egipatski sirevi imali su teksturu današnje fete, te su bili izrazito slani, jer je za njihovu 'primitivnu' izradu u tako toploj klimi trebalo uključiti mnogo soli. Njegovu su izradu pak rafinirali stari Grci, a posebno Rimljani, koji su njegovoj proizvodnji posvećivali specijalne prostorije u domovima.
3. Britanci imaju više podvrsta sira od Talijana i Francuza.
Za kreativni razvoj u proizvodnji sira nakon pada Rimskog Carstva zaduženi su redovnici koji su eksperimentirali s njegovom izradom u privatnosti samostanske kuhinje.
Neki statistički podaci pokazuju da u Velikoj Britaniji danas ima oko 700 podvrsta sira, dok poznatije sirne destinacije poput Italije i Francuske imaju oko četiristotinjak svaka. Sirevi se razlikuju s obzirom na boju proizvoda, miris, okus, ali i vrstu prerađevina – od vrste mlijeka do korištenih bakterija.
4. Neobične vrste sira
Sirevi se najčešće rade od kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, no može se u načelu proizvesti od bilo koje druge vrste. Na Bliskom istoku poznati su sirevi od devinog mlijeka, a jedna švedska farma u Bjurholmu godišnje proizvodi tristotinjak kilograma sira od sobovog mlijeka, koji se prodaje po cijeni od oko 6000 kuna za kilogram.
5. Sjedinjene Američke Države su najveći proizvođači sira
Najviše sira proizvodi se u SAD-u, a osobito u saveznim državama Wisconsin i Kaliforniji. S druge strani najveći konzumenti sira žive u Grčkoj i Francuskoj gdje se godišnje pojede oko 27, odnosno 23 kilograma po glavi stanovnika. Za usporedbu, u Hrvatskoj se tjedno pojede oko 145 grama što je otprilike 7,5 kilograma na godišnjoj bazi.
