U isto vrijeme kada je austrijski nadvojvoda Karlo II. Štajerski 1579. iz temelja podigao i utvrdio karlovačku tvrđavu, izgrađena je crkva sv. Trojice na trgu koji će danas biti središnji trg Karlovačke zvijezde. Gotovo stotinjak godina crkva je stajala samostalno na središnjem trgu, da bi je 1657. preuzeli franjevci i započeli gradnju samostana.

Franjevački samostan Karlovac - 5 (Foto: Denis Stošić/TZ Karlovac)



Franjevci u Karlovac dolaze na poziv generala grofa Herbarta Auersperga i uz dozvolu zagrebačkog biskupa Petra Petrovića. Novac za gradnju samostana dobivali su od kranjskih staleža, karlovačkih generala, a materijalom su ih opskrbljivali hrvatski feudalci. Gradnja je trajala od 1669. do 1676. godine. Od tada pa do danas nije se mnogo promijenilo. Crkva je zadržala dvoja vrata, glavna na sjeveru, a bočna na istočnoj strani prema trgu. Glavni oltar izrađen je od drveta i posvećen Presvetom Trojstvu. Zanimljivo je da su se mise prvo odvijale na latinskom i njemačkom jeziku, a kasnije na hrvatskom, kada su im prisustvovali hrvatski časnici, vojnici i građani.

> Razlog zbog kojeg bi već ovaj vikend trebali posjetiti Karlovac

Kad je Karlovac 1692. zahvatio požar, u njemu su teško stradali crkva i samostan. O silini požara govori podatak da su se tijekom njega rastopila crkvena zvona te izgorjeli svi oltari i posuđe. Jedina pošteđena bila je bočna kapela, koju je dao sagraditi general Herbart Auersperg. Nakon požara uslijedila je obnova, ali zbog nedostatka novca trajala je gotovo stotinjak godina.

Zanimljivo je bilo da su franjevci u sklopu samostana vodili i ljekarnu, u kojoj su pripravljali lijekove od bilja skupljenog u okolici Karlovca, a uz dušebrižništvo, bavili su se pisanjem knjiga i istraživanjem karlovačke flore.

Franjevački samostan Karlovac - 4 (Foto: Denis Stošić/TZ Karlovac)



Danas u sklopu samostana djeluje i Franjevački muzej. Muzejska zbirka sastoji se od mnoštva slika, od kojih se posebno ističu one iz 16. i 17. stoljeća. Uz oltarne skulpture, u zbirci se čuva i liturgijsko posuđe, svijećnjaci te slični predmeti nastali u obrtničkim radnjama diljem Europe. Posebnu vrijednost čine augsburški radovi od srebra, pokaznica iz 1684. i kadionica s kraja 17. stoljeća. Većina namještaja je iz 19. stoljeća, a rađen je u poznatim bečkim radionicama. Isto tako i porculansko posuđe koje čini poseban dio zbirke. U Franjevačkom muzeju nalazi se i knjižnica koja sadrži rijetka izdanja vezana uz rad franjevačke gimnazije u Karlovcu od 17. do 19. stoljeća.

Posjet muzeju moguć je samo uz najavu kod Turističke zajednice grada Karlovca. Cijena razgleda je 10 kuna. Najaviti se možete na broj 047/615-115.