Bilo je to zlatno doba Jadran filma i domaće kinematografije. U drugoj polovici 20. stoljeća, status jednog od najvećih filmskih studija regije Jadran film potkrijepio je s preko 200 naslova, setovima koje su koristile filmske ekipe iz Europe i Sjedinjenih Američkih Država, te kulisama koje su mijenjale oblike od biblijskog Jeruzalema do američkog Divljeg zapada.

Jedan od najpoznatijih filmova koji je obuhvatio prostor bivše Jugoslavije bila je drama Sofijin izbor iz 1982. godine za koji je Meryl Streep iduće godine osvojila Oscara za najbolju glumicu. Šezdesetih godina proslavila se i Zagrebačka škola crtanog filma, a ulazak u sedamdesete Zagreb će zauvijek pamtiti po gemištu kod Žnidaršića iz filma Tko pjeva zlo ne misli.

Kafka i Zagreb u istom filmu

Među ljubiteljima Hrvatske, ali i jedne Hrvatice, našao se slavni američki glumac i redatelj filma Građanin Kane, Orson Welles. Nakon što je već imao prilike upoznati Zagreb, u kojem je prethodno radio na filmu, vratio mu se ponovno 1962. godine. Tada je odlučio režirati film Proces, utemeljen na romanu Franza Kafke. Iako je univerzalna radnja mogla biti snimana bilo gdje i dijelovi filma su donekle snimljeni u europskim metropolama, Welles je isticao kako najviše želi duh srednje Europe u kojoj je sam Kafka stasao.

U to doba čehoslovački Prag je bio pod sovjetskom čizmom i vladala je cenzura. Welles je u intervjuu za BBC izjavio kako nije mogao otići u Kafkinu rodnu zemlju, kad ga se ona sama odrekla. Njegov rad bio je zabranjen i njegove knjige nisu bile objavljivane.

Srećom, Kafka je preko Wellesa svoje umjetničko utočište pronašao u Zagrebu. Grad je imao kombinaciju modernog i starog, ulice iz 19. stoljeća nalik praškima, ali i tada naglo razvijenu industrijsku stranu - idealnu za scene birokratskih uvjeta u kojem radi protagonist Josef K. Političke okolnosti su bile pogodne budući da je Jugoslavija tada gradila put između Istočnog i Zapadnog bloka, te je atmosfera za snimanje bila liberalnija.

Redatelj Orson Welles odlučio je iskoristiti Radićevu i Kamenitu ulicu u Zagrebu kao kulisu za snimanje filma. Raznolikost fasada i mir bez gradskog prometa omogućili su mu snimanje različitih scena iz ''različitih'' razdoblja. U filmu se također pojavljuju Katedrala, Hrvatsko narodno kazalište te Pučko otvoreno učilište na Vukovarskoj ulici.

Scena ureda sa stotinama radnih stolova snimana je na zagrebačkom Velesajmu, ogromnoj zgradi koja je prema Wellesovim riječima bila veća od bilo kojeg filmskog studija: ni u Francuskoj, ni u Velikoj Britaniji, nije uspio naći zgradu za snimanje u koju bi postavio čak 850 radnih stolova sa isto toliko pisaćih strojeva. Velesajam mu je to omogućio.

Više od kulise

U Zagrebu je Welles pronašao i više nego je očekivao: srednjoeuropski štih koji mu je bio potreban, mediteransku opuštenost i slobodu djelovanja koju nije dobio u Čehoslovačkoj, štrukle koje je obožavao za vrijeme svog boravka u hotelu Esplanade i konačno - lijepu Oju Kodar, zagrebačku glumicu u koju se zaljubio te s njom nastavio profesionalnu suradnju i romansu sve do svoje smrti (što je o tome mislila njegova supruga, nismo saznali).

Sve to doprinijelo je Wellesovom zadovoljstvu obavljenim radom kada je nakon snimanja izjavio: ''Ovo je najbolji film koji sam ikada napravio''.

Nekoliko godina kasnije, Welles se vratio u Hrvatsku na snimanje još jednog filma, The Deep. S Ojom Kodar smjestio se u vili u Primoštenu gdje su radili na scenariju, a snimanje se odvijalo u Trogiru, Splitu i na Hvaru. Koliko se vezao za ovu regiju, svjedoči i činjenica da je glumio u dokumentarnom filmu Tajna Nikole Tesle, te slavnom partizanskom filmu Bitka na Neretvi.

''Ako želite sretan kraj, sve ovisi o tome gdje odlučite završiti svoju priču'' – Orson Welles

Iako danas studio Jadran filma poluprazno spava u zagrebačkom kvartu Dubrava, a Welles već desetljećima nije s nama, u Hrvatskoj možete oživiti slavne trenutke i popiti kavu sa slavnim redateljem. Naime, u Splitu je dobio svoju skulpturu pred ulazom u centar Joker, tj. multipleks Broadway.

Kip je izradila upravo njegova voljena Oja Kodar, a prikazuje ga u jesenskom izdanju, sa šeširom i cigarom u ruci, kao sjećanje na doba kada su titani režirali zemljom.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju