Vještim planiranjem gradova nekoć se radilo na boljoj obrani od neprijatelja, a u novije doba arhitekti su razmišljali kako postići nesmetano odvijanje prometa ili pak poželjeli skladno uklopiti zelene površine u svakodnevni život.

Neki od gradova trebali su biti ostvarenje sna, utopija koju čine harmonične šetnice i vrtovi. Danas se urbanistička remek-djela najbolje mogu vidjeti iz zraka, kada u prvi plan dolaze pravilne mreže ulica i trgova ili neobični oblici koje stvaraju konture gradova. Pogledajte galeriju.

Brasília, Brazil

Brasília je jedan od najpoznatijih planiranih gradova na svijetu. Iz svemira djeluje poput kakve ptice ili aviona. Izgradnja je započela kako bi se u taj kraj privukli stanovnici s gusto naseljene istočne obale zemlje. 41 mjesec je bio potreban da se Brasília gotovo potpuno dovrši, a veliko otvorenje bilo je u travnju 1960. godine.

Canberra, Australija

Krajem 19. stoljeća razmatralo se koji će od dva najveća grada Australije, Sydney ili Melbourne, imati glavnu ulogu. Pala je odluka da se između njih sagradi novi grad koji će ih povezati. Natječajem je odlučeno da će novi grad projektirati američki arhitekt Walter Burley Griffin, koji je tom prilikom rekao kako je osmislio jedinstven grad kakav svijet još nije vidio.

Palmanova, Italija

Utvrđeni grad na sjeveru Italije jedan je od najljepših primjera renesansne arhitekture. Zamišljen je kao samoodrživa utopija koju niti jedan neprijatelj neće moći pokoriti zahvaljujući pomno osmišljenom obliku. Grad zvijezda s devet krakova unutar zidina ima pravilnu mrežu jednako širokih ulica, bez obzira na položaj ili namjenu. Svaki dio grada imao je svoju funkciju, uključujući i monumentalne ulaze.

El Salvador, Čile

El Salvador je sagrađen usred ničega u Čileu. Nakon što je sredinom 20. stoljeća u tom dijelu zemlje otkrivena velika količina bakrene rude, rudarsko poduzeće Anaconda odlučilo je izgraditi samoodrživi grad za smještaj svojih radnika. Dizajnirali su ga Amerikanci, navodno u obliku rimske kacige.

La Plata, Argentina

La Plata leži 56 kilometara jugoistočno od Buenos Airesa. Gradom dominira trg s dijagonalnim cestama, a ulice čine pravilnu mrežu s po jednim parkom na svakih šest blokova. La Plata je bila prvi grad u Latinskoj Americi s električnom uličnom rasvjetom. Godine 1952. grad je preimenovan u Eva Peron City, ali tri godine kasnije vraćeno mu je prvobitno ime.

Washington, SAD

George Washington za izradu tlocrta grada odabrao je američkog arhitekta francuskog porijekla Pierrea Charlesa L'Enfanta. Arhitekt je odlučio smjestiti grad na brdo Jenkins, gdje i dalje stoji Capitol, sjedište zakonodavne vlasti. Ulice u obliku mreže položene su u smjeru sjever-jug i istok-zapad, a veće dijagonalne avenije probijaju svoj put gradom.

Na mjestima gdje se sijeku dijagonale nalaze se otvoreni kružni prostori te brojni parkovi (Mall, Potomac, Rock Creek, Anacostia). Capitol, sjedište zakonodavne vlasti, spaja avenija Pennsylvania s Bijelom kućom, rezidencijom predsjednika SAD‑a.

Jaipur, Indija

Jaipur je sagrađen prema načelima Vastu Shastre, drevne indijske znanosti o stanovanju koja prilagođava zakonitosti prirode prostoru boravka za bolje zdravlje, stvaralaštvo, blagostanje i sreću. Izgradnja je započela 1727., a grad je dovršen u četiri godine. Ogromni blokovi razdvojeni su širokim ulicama i okruženi zidovima. Godine 1853. cijeli je grad obojen ružičasto kako bi dočekao Princa od Walesa, što se može vidjeti i danas. U međuvremenu je grad prerastao svoje zidine i postao dom za više od 3 milijuna ljudi.

Adelaide, Australija

Kad je na raspolaganju obilje otvorenog prostora, planiranje novih gradova i projekata itekako je primamljivo. Tri najveća i najpoznatija grada u Australiji u potpunosti su unaprijed isplanirana: Melbourne, Canberra i Adelaide. Adelaide je izgrađen poput mreže, ali ono što ga izdvaja su iznimno široke travnate površine i parkovi.

New Haven, Connecticut

Sveučilište Yale izdiže se iz središta New Havena u državi Connecticut i uz gotičke tornjeve predstavlja jedan prepoznatljivih simbola stoljetnog grada. Očuvano središte potječe iz kolonijalne ere, kada je New Haven bio poznat i kao "grad devet kvadrata", u čast devet velikih blokova, trijumfa preciznosti i pomnog planiranja.

To je u usporedbi s nepravilnim naseljima tog vremena, s vijugavim cestama i zbunjujućim rasporedom ulica, bilo remek-djelo arhitekture. New Haven je bio prvi američki kolonistički grad koji se planirao prema strogom i kvadratnom mrežnom sustavu, a smatra se kako ga je kasnije oponašao i William Penn svojim tlocrtom Philadelphije.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju