Kada bismo morali navesti grad u kojem se dobro živi, grad u kojem se svi poznaju i grad u kojem nikada nije dosadno, Čakovec bi se s lakoćom mogao svrstati na vrh ljestvice. Iako relativno malen, Čakovec je nekada bio popularno odredište brojnih turista, onih koji su u grad dolazili s ciljem sudjelovanja na nekoj od turističkih ili sportskih manifestacija, onih koji su krenuli u istraživanje povijesti jedne od najvećih hrvatskih obitelji - obitelji Zrinski, ali i onih koji su sasvim slučajno zalutali u to živo srce Međimurske županije. Jedno je sigurno – svatko tko je iz Čakovca otišao sigurno je prenio pokoju lijepu riječ, a ima i onih koji mu se svake godine nanovo vraćaju.

Koracima Zrinskih

Svaki turist koji se prošetao ulicama Čakovca zna da je to grad u kojem se povijest može susresti na svakom koraku. Ovo je grad koji ima dušu. Kada je grof Čak (Csaky) u prvoj polovici 13. stoljeća na ovom području podigao drvenu utvrdu nazvanu Čakov toranj (Chakia turris), sigurno nije ni sanjao kako će upravo po njemu biti nazvan jedan od najljepših hrvatskih gradova.

Najsjajnije godine dvor bilježi u vrijeme bana Nikole Zrinskog Čakovečkog, kada je Čakovec zapravo počeo poprimati karakteristike onoga što danas poznajemo kao “turističku destinaciju”, a sve zahvaljujući brojnim posjetima poznatih znanstvenika, diplomata, ali i putopisca poput Nizozemca Jakoba Tolliusa i Turčina Evlije Čelebija. Imali su oni i više od jednog razloga za posjet, naime upravo je u to vrijeme u čakovečkom dvorcu bila smještena jedna od najstarijih i najvrjednijih obiteljskih knjižnica u Hrvatskoj - Bibliotheca Zriniana, zbirka knjiga hrvatskog bana Nikole Zrinskog. Razvoj grada tako se nastavlja stoljećima, a slavne trenutke ponovo proživljava u 19. stoljeću, kada je 1848. godine proglašen slobodnim kraljevskim gradom.

Kao simbol i uspomena na plemenitašku obitelj Zrinski, oformljena je i Zrinska garda Čakovca, vojna postrojba čija se atraktivnost mjeri u europskim razmjerima. Na njihovu imenu Čakovec danas gradi veliki dio svoje prepoznatljivosti.

Mali grad velikog kulturnog identiteta

Kultura i identitet dvije su riječi velikog značaja. U kombinaciji one predstavljaju društvo koje taj isti kulturni identitet gradi, marljivim i vrijednim rukama. Ponekad neopravdano uporni, ljudi su zaslužni da lice grada Čakovca bude svojevrsni sinonim za kulturu. Jedno je ime posebno zaslužno za stvaranje kulturnog identiteta, a to je ime poznatog kompozitora Josipa Štolcera Slavenskog (rođenog 1896. godine), kojem je posvećen jedan od najstarijih i najznačajnijih kulturnih događaja - Majski muzički memorijal i po kojem je ime dobio jedan od najpoznatijih hrvatskih zborova - Gradski mješoviti zbor Josip Štolcer Slavenski. Tu je i jedan od najstarijih hrvatskih dječjih kinoklubova, osnovan 1975. godine pod nazivom Škola animiranog filma, a neizostavna događanje su i ASSITEJ (Festival profesionalnih kazališta za djecu i mlade) i Jazz Fair, koji postoji zahvaljujući čakovečkom Big Bandu, osnovanom 1995. godine.
Prvi od događaja koji na ulicama okuplja sve ljubitelje tradicije svakako je Međimurski fašnik, koji u grad namami neke od najljepših tradicijskih maski u Hrvatskoj, od kojih su brojne na listi zaštićene baštine Ministarstva kulture.

Tek što se skinu maske i priroda pokaže svoje najzelenije lice, Čakovec postaje jedna od najljepših europskih pozornica, dostojna i najvećih europskih metropola. Kazalište, kino i koncerti na otvorenom uvijek nas u lipnju i srpnju okupe u velikom broju, a svatko tko je ljetnih mjeseci bio u Čakovcu zna kako čak dva događaja obilježavaju gradsku scenu. Prvi je onaj koji pod nazivom “Ljeto u gradu Zrinskih” okuplja cjeloljetna događanja diljem grada, dok je ipak najočekivanija manifestacija u godini, svojevrsna kruna svih manifestacija - Porcijunkulovo. Porcijunkulovo je manifestacija koja u pet dana trajanja na jedno mjesto dovede zaista cijelo Međimurje. Tu se na Sajmu tradicijskih zanata prezentira tradicija koju je gotovo nemoguće vidjeti u živom obliku, jede hrana koja je obilježila stoljeća povijesti međimurskih domova i zabavlja uz najbolje hrvatske glazbenike.

Okusi Međimurja

Kada govorimo o gastronomiji, potrebno je sagledati širu sliku. Rijetki su oni koji su si davnih dana mogli priuštiti luksuz objedovanja, a da ne znaju kako žuljaju i one najudobnije čizme. Samim time, lako je zaključiti kako su upravo zbog potrebe za energijom i obavljanjem svakodnevnih poslova jela na stolovima međimurskih domova bila teška i kalorična. Upravo su tu nastali neki od danas najboljih specijaliteta kao što su žličnjaci, zlevanke, krapci, sir turoš i pretepena juha, za koju svaka međimurska kuharica ima svoj tajni recept. Meso se nije nalazilo na svakodnevnom jelovniku, no bilo je gotovo obvezno za nedjeljni ručak. Tako se za nedjelju, ali i blagdanske prigode puno vremena pridavalo pripremanju jela, a često se na tanjurima uz svinjsko meso nalazila i divljač, ali i kunić s hajdinom kašom koji je pripreman u umaku od vrhnja, tj. na temfanju.

Svako tko posjeti Čakovec ne ode kući, a da ne isproba međimurske najbolje specijalitete - meso z tiblice, krvavice i domaće čvarke. Nekada hrana za siromašne, danas su ti specijaliteti u rangu s najboljim delicijama svijeta, pogotovo kada je negdje u blizini i nezaboravna međimurska gibanica. Uz gastronomiju Međimurje je regija poznata po dugoj tradiciji vinogradarstva i vinarstva. Ovdje se ponajprije proizvode bijela vina od kojih svako jelo poprima neke nove dimenzije.

TOP 10 atrakcija grada

Stari grad Čakovec - Danas je Stari grad Čakovec najveća turistička atrakcija grada. U njemu se nalazi Muzej Međimurja, koji je neizostavni dio svakog razgleda grada.

Trgovački kasino - Ovo je, uz čakovečki dvorac, jedna od najprepoznatljivijih građevina Čakovca. Izgrađena kao trgovački kasino 1903. godine u stilu mađarske secesije, zgrada je danas u funkciji Doma Sindikata.

Perivoj Zrinskih - Čakovečki park sastavni je dio kompleksa čakovečke utvrde. Svakom posjetitelju pruža nezaboravno iskustvo šetnje prožeto predivnim vizurama staroga grada.

Zgrada Scheier - Nedavno renovirana, zgrada Scheier jedna je od najljepših građevina stare gradske jezgre. U njoj se nalazi izložbeni prostor, kao i dvorana koja često bude domaćin brojnim kulturnim zbivanjima.

Građanska kuća - Jedna od najstarijih čakovečkih kuća koja je u početku bila prenoćište laika – gostiju franjevačkog samostana. Sagrađena je u stilu kasnog baroka, a na kamenom portalu vidljiv je naziv graditelja ili naručitelja “Franciscid Gradisha 1816.”.

Djetički hospitium - Zgrada u kojoj su stanovali i hranili se djetići - završeni šegrti, sagrađena je 1789. godine u kasnobaroknom stilu. U doba poštanskih kočija ovdje je bilo svratište i prenoćište za putnike, a nakon toga ova zgrada bila je hotel pod nazivom “Zrinski”.

Crkva Sv. Nikole i franjevački samostan - Crkva sv. Nikole (1707.-1728.) izgrađena je zajedno sa samostanom u baroknom stilu. Samostan je podignut na mjestu ranijeg drvenog samostana koji je osnovao Nikola Zrinski, a gradnja je završena 1750. godine.

Spomenik Nikoli Zrinskom - Na samom ulazu u perivoj smješten je monumentalni kameni spomenik banu i pjesniku Nikoli Zrinskom Čakovečkom, koji se sastoji od postolja s dubokim reljefom lika Nikole Zrinskog.

Spomenici i biste diljem perivoja - U perivoju se nalazi više spomenika, statua, memorijalnih objekata (spomen-ploča) i drugih umjetničkih kiparskih djela, a najpoznatiji su svakako barokni kameni kip svetog Jeronima iz 1776. godine i brončani spomenik “Oproštaj” iz 2009. godine.

Zrinska Garda - Ona danas, baš kao i prije 400 godina, ponosno krasi ulice grada Čakovca, a svake toplije subote u podne može se vidjeti u svojem najglamuroznijem izdanju tijekom “izmjene straže”.
 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju