Ne znamo baš mnogo gradova koji kao svoje ljepote mogu istaknuti - kanale. Zbog asocijacija na kanalizaciju, mnogima na prvu zvuče prljavo i smrdljivo. Pa ipak, gradovi poput Amsterdama i Venecije uspjeli su ih pretvoriti u brend i turističku atrakciju.

Život na vodi

Dio srednjovjekovne povijesne jezgre Amsterdama prošaran je mrežom kanala koji se šire u koncentričnim polukrugovima. Izgrađena je u 17. stoljeću tijekom zlatnog perioda trgovine, znanosti i umjetnosti u Nizozemskoj. Tada je grad rastao jer se doseljavalo sve više ljudi, a kanali su poslužili i kao stambena zona i kao prostor za promet i trgovinu. Najpoznatija „trojka“ su Herengracht, Prinsengracht i Keizersgracht (gracht je nizozemska riječ za gradski kanal).

Kanali Amsterdama zajedno su dugački više od 100 kilometara, a s njima dolazi i 90 gradskih otočića te čak 1500 mostova! Uz gospodske kuće i fasade zgrada koje ih krase, nije ni čudo što ga zovu Venecijom sjevera. Štoviše, UNESCO je kanale uvrstio na svoju listu Svjetske baštine.

Ovdje leži i odgovor na pitanje zašto su amsterdamske zgrade tako uske. U doba gradnje kanala one su ipak bile na boljoj poziciji, a što ste imali veću fasadu, to je bio i veći porez. Stoga je logično rješenje bilo: izgraditi uske zgrade s velikim prozorima radi više svjetlosti. Mnoge od njih i danas imaju kukicu na vrhu, koja je služila za skladištenje robe dopremljene kanalima na zadnji kat. Bila je to preventivna zaštita dobara u slučaju poplave.

Turistička znatiželja

Kanali izazivaju znatiželju turista koja je ponekad izražena u smiješnim, ali logičnim pitanjima. Ovo su neka od njih:

Događa li se da automobili i bicikli(sti) padnu u kanal? O, da. Amsterdam zbog toga ima ronioce koji su na raspolaganju 24 sata dnevno. Vatrogasci ističu kako godišnje u kanale padne između 30 i 40 auta. No još više bicikala završi u vodi – njihov broj penje se i do 15.000 godišnje! Nekad u kanalu završe slučajno, a nekad i namjerno, kada ih pijani turisti ili domaći partijaneri odluče malo okupati.

Smrdi li grad zbog kanala? Premda mnogi očekuju ući u oblak dima marihuane ulaskom u grad, ima onih koji su malo realniji i sjete se potencijalno dominantnijeg mirisa. Do početka 20. stoljeća kanali nisu bili čisti i to se odražavalo na mirise u zraku. No zahvaljujući lokalnim vlastima koje su uložile velike napore u čišćenje voda, kanali su puno čišći nego prije i ne „osjete“ se. Vjerojatnije je da će vas na proljeće s vjetrovima zapuhnuti mirisi prirode s farmi u predgrađu.

Ima li morskih pasa u kanalu? „Tamo gdje ja živim ima morskih pasa u kanalima, pa zato pitam“, kaže ovaj Australac na TripAdvisoru. No treba imati razumijevanja za australske traume i mirno objasniti – nema morskih pasa, ali nema ni plivanja.

Nema plivanja? Premda je voda čišća nego prije, nije dovoljno čista da biste plivali u njoj, a k tome kanali služe kao rute za čamce i brodove. Za plivanje postoje posebna mjesta u gradu i samo jedna službena prigoda: Amsterdamsko gradsko plivanje. Dan je to u godini kada možete s ostalima otplivati maraton u humanitarne svrhe. Grad ga koristi kao reklamu za kvalitetu vode, no ipak se prethodno poduzmu mjere opreza. Voda se testira na bakterije i datum plivanja određuje se ovisno o vremenskim uvjetima. Današnja kraljica, a ondašnja princeza Maxima 2012. godine i sama je plivala kanalom u sklopu maratona.

Ima li ribe u kanalima? Da! Prevladavaju smuđ i štuka, a nije rijetkost vidjeti ni ribare koji pecaju uz kanale.

Dolazi li do smrzavanja vode u kanalima? Da, ali rijetko. Kada se to pak dogodi, klizaljke postaju novi bicikli. Simpatičan je prizor baka i djedova koji samouvjereno i opušteno kližu kroz grad i vlasnika pasa čiji se ljubimci više kližu nego što se šeću. Uostalom, uvjerite se sami, pa možda i stignete na klizanje već ove zime.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju