Na stjenovitom grčkom otočiću koji se uz Cipar smatra najjužnijim dijelom Europe, nedaleko od Krete pronaći ćete zajednicu kakva se rijetko sreće.

Čudnovati ugođaj na otoku stvaraju ljudi koji su sve - samo ne uobičajeno pomaknuti lokalci kakve možete sresti na Visu ili Susku. 1997. godine sedam ruskih znanstvenika doselilo se na Gavdos, a vođa je te male zajednice čovjek koji je preživio veliku količinu zračenja u Černobilu.

Andrei je nuklearni fizičar koji je izložen radijaciji tijekom volonterske misije. Votku u kojoj je tražio mir u Moskvi ubrzo je zamijenio rakijom od anisa na jugu Europe - i preživio, bez obzira na crne prognoze ruskih liječnika. 

Životopisi Rusa koji su doselili na otok izazivaju divljenje, neki od njih radili su na visokim položajima i dobro su poznati u visokim ruskim znanstvenim krugovima. Po dolasku na otok lokalni svećenik darovao im je komadić zemlje na kojem su napravili su svoju malu stanicu za istraživanje s laboratorijem, kao i neprozirnu zelenu piramidalnu građevinu, udaljenu od uobičajenih ruta kako njihov rad ne bi podigao previše prašine ili potaknuo pitanja znatiželjnika.

Detalje istraživanja skrivali su i nisu ih dijelili ni s kim. Jake Hanrahan na Vice.com piše i o tome da su Rusi proučavali besmrtnost, bavili se ezoterijom i radili neobične eksperimente u potrazi za znanjem kojim bi rekonstruirali svijet i pronašli lijek za vječni život. Započeli su i izgradnju grčkog hrama kako bi oživjeli pitagorejsku filozofiju i otkrili zaboravljene misterije.

Navodno su i tajne službe došle provjeriti što se doista događa na Gavdosu, ali nisu pronašli nikakve dokaze.

"Na otoku kruže brojne glasine o nama. Jedna je od njih da gradimo podvodni tunel koji će ići do Libije", priča Švicarka Rachel, koja se, kako piše worldcrunch.com, pridružila Rusima

Mnoge urbane legende kruže po Gavdosu. Neki smatraju da su Rusi došli na otok kako bi se izliječili od radijacije, drugi misle da su špijuni koji rade za KGB ili CIA.

45 kilometara južno od Krete, Gavdos omogućuje život ili odmor u izolaciji. Otok koji se prostire na 30 četvornih kilometara, nešto veći od Čiova, ima oko 150 stalnih stanovnika, većinom u pedesetim godinama.

Raj za hipije, ljubitelje prirode, pješačenja i kampiranja u divljini nije nepoznat onima koji traže nerazvikane destinacije. Osim pješčanih plaža i stijena neobičnih oblika ondje se sreću i brojne vrste ptica selica na putu prema Africi, koze i borovi, kao i aromatično bilje koje miriše kud god krenuli.

Turistima su na raspolaganju sobe i apartmani, nekoliko dućančića, napuštena sela i jedan doktor. Tijekom ljetnih mjeseca broj turista penje se na tri tisuće, ali samo polovica ih nosi odjeću – ostali su nudisti.

Otok je u prošlosti nosio ime Ogigija, a poznat je i kao mjesto gdje je nimfa Kalipso zatočila Odiseja. Odiseja je, nakon brodoloma, more izbacilo na otok na kojem je živjela Atlantova kći. Bili su ljubavnici sedam godina i nije ga pustila da ode te mu je obećala besmrtnost ako ostane. Prema nekim izvorima, kažu da je umrla od tuge pošto je Odisej nakon sedam godina napustio otok.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju