Tardigradi ili dugoživci su mikroskopska bića velika oko 1 milimetara. Imaju osam nogu i njušku, a zbog punašnog tijela dobili su nadimak vodeni medvjedi. Hrane se biljnim stanicama i malim životinjama poput oblića ili kolnjaka.

Dugoživci mogu preživjeti u izvorima termalne vode na 150 Celzijevih stupnjeva i na polarnim hladnoćama od -200 Celzijevih stupnjeva. Žive u svim morima i slatkim vodama, preživljavaju u džepovima mahovine, a mogu se naći u vlažnim nakupinama na krovovima kuća.

Imaju tako nevjerojatan "nagon“ za preživljavanje da će se prilagoditi nemilosrdnim uvjetima i kada nisu blizu vode. Usporit će svoje vitalne funkcije do stanja obamrlosti i čekati bolje uvjete nekoliko mjeseci ili čak godina. Ne čudi stoga što su premet mnogih znanstvenih istraživanja.

Preživljava polarne hladnoće i velike vrućine

Eksperimenti su pokazali da mogu preživjeti u izvorima termalne vode koje dosežu 150 Celzijevih stupnjeva ili opstati ispod nekoliko slojeva leda na planinskim vrhuncima Himalaja na -200 stupnjeva Celzija. Također, mogu podnijeti radijaciju nekoliko tisuću puta veću nego onu koju može preživjeti čovjek.

Europski istraživači su 2007. godine testirali otpornost ovih mikroskopskih bića u svemiru punih 10 dana. Čak 68 posto uzoraka koji su bili zaštićeni od direktnog sunčevog zračenja preživjeli su povratak na Zemlju, ali i nekolicina onih koji nisu imali nikakvu zaštitu.

Nacionalni parku Haleakala što se izdiže na 3055 metara nadmorske visine na Havajima jedan je od najvećih staništa ovih mikroskopskih bića. Na pedeset četvornih kilometara pronađeno je čak 31 od 1000 poznatih vrsta vodenih medvjeda koje žive diljem planete.