Na 45. godišnjicu od otvaranja ove kultne građevine koja predstavlja dom za australsku operu, balet, kazalište i Sydneyjski simfonijski orkestar prisjetili smo se intriga vezanih uz njezinu gradnju.

1. Osebujnu zgrade opere u Sydneyju projektirao je danski arhitekt Jørn Utzon. Posao je dobio potpuno pošteno i bez potezanja ikakvih veza – pobijedivši na internacionalnom natječaju u kojem je sudjelovalo 233 arhitekata iz 32 zemlje svijeta. Iako je u svojoj domovini bio poznat, Utzonu je to bio prvi projekt izvan granica svoje domovine. Nije niti slutio da će se posao iz snova pretvoriti u najgoru noćnu moru.

2. Pobjeda na natječaju danskom je arhitektu donijela tek 5000 ondašnjih australskih funti.

3. Zgrada u obliku školjke u blizini Sydneyjskoga lučkoga mosta oduševila je internacionalni žiri, no stvorila i velike probleme za arhitekta. Gradila se od 1959. do 1973. godine, a isprva je procijenjeno kako će se u njenu izgradnju utrošiti 7 milijuna američkih dolara. No komplicirana konstrukcija krova u obliku školjke bila je ogroman izazov za graditelje te značajno povećala predviđene troškove. Danski arhitekt Jørn Utzon Danski arhitekt Jørn Utzon (Foto: AFP)

4. Promjena vlasti 1965. godine dodatno je usporila gradnju Sydneyjske zgrade opere. Političari su stavili pritisak na Utzona zbog povećanih troškova koji su u tom trenutku iznosili nešto više od 20 milijuna dolara. Danski arhitekt je bio prisiljen dati otkaz iako je krov bio praktički gotov, te je trebalo prijeći na fazu uređivanja interijera.

4. Prekoračeni rokovi za gradnju i ogromni troškovi koji su napravljeni nakon što je Utzon odstupio s projekta svaljeni su na njega te mu je tako privremeno uništena profesionalna reputacija. Nije bio pozvan na otvaranje opere, te ga nitko nije spominjao kao autora projekta.

5. Gradnja Sydneyjske opere australsku je vladu na kraju koštala 102 milijuna dolara. Zašto je uređivanje i opremanje interijera trajalo sedam godina te koštalo 80 milijuna američkih dolara nikada nije objašnjeno do kraja. Prekrasna zgrada opere u Sydneyju Prekrasna zgrada opere u Sydneyju (Foto: Getty Images / Profimedia.hr)

6. Zasluge za Sydneyjsku operu Utzon je dobio mnogo kasnije. Kada je UNESCO u lipnju 2007. stavio zgradu na svoju prestižnu listu Svjetske baštine, Danac je postao drugi arhitekt u povijesti koji je dobio takvo priznanje tijekom svojeg života. (Prvi je bio Brazilac Oscar Niemeyer)

Tijekom svoga života primio je i Pritzkerovu nagradu, najznačajniju arhitektonsku počast na ovom području.

7. Nakon što je Jørn Utzon izbačen s projekta gradnje Sydneyjske opere, danski arhitekt se zavjetovao da se više nikad neće vratiti u Australiju. Upravo zato nikad nije vidio svoje remek-djelo dovršeno uživo.

Kako izgleda zgrada Sydneyjske opere, pogledajte u našoj fotogaleriji.