Rijetko koji grad na svijetu može se pohvaliti s tako dobro očuvanim zidinama kao što se može pohvaliti Ston. Čak 5,5 kilometara zidina, ojačanih s 40 kula i 5 tvrđava, svojevremeno su bile najveći fortifikacijsko-urbanistički pothvat u Europi.



Dugo godina Ston je bio maleno mjesto tek nedaleko Dubrovačke Republike. No to se mijenja 1334. godine kad Dubrovačka Republika dolazi u posjed poluotoka Pelješac. U ono vrijeme Republika svoju moć duguje trgovini soli. "Bijelo zlato" onog doba bilo je po vrijednosti u rangu sa zlatom i ostalim plemenitim kovinama. Zbog čestih napada i pokušaja da se preuzmu solane, Dubrovčani su bili primorani izgraditi zidine koje povezuju Ston i Mali Ston, kako bi zaštitili ljude i solane, od kojih je država mnogo dobivala.

U prvom dijelu gradnje, koji je trajao tridesetak godina, izgrađen je obrambeni bedem, među najdužim u Europi, koji je išao s jedne strane poluotoka na drugu, kada su i planski podignuta dva utvrđena gradića. Drugi dio gradnje obuhvaćao je podizanje Velikog zida na Pozvizdu, dužine 1200 metara. Gradnja tog zida trajala je 18 mjeseci i za ono doba, stajala vrtoglavih 12 tisuća dukata. Ovaj zid vodio je preko cijelog poluotoka, zatvarao ga i završavao kulama na obalama Stonskog kanala i Malostonskog zaljeva. Cjelokupni fortifikacijski sustav Stona oblikovao se kroz duga 4 stoljeća, a namjena mu je prvenstveno bila obrana poluotoka od kopnenog zaleđa.

Stonske su zidine predstavljale najveći graditeljski pothvat Republike izvan grada, a obuhvaćale su zidine Stona, Malog Stona, Veliki zid s tri tvrđave i Veliki kaštio, tvrđavu sv. Jeronima. Sa svojih 10 okruglih, 31. četvrtastom kulom i 6 polukružnih bastiona, zidine su služile svrsi sve do početka 19. stoljeća.



Običaj starih Dubrovčana nalagao je da se pri podizanju i pojačavanju zidina ne ruše njihovi dijelovi, nveć da se novi samo nadodaju. Zbog toga, Ston ima sačuvanih dijelova zidina koje potječu iz prve polovice 15. stoljeća. Padom Republike, zidine gube na značaju, a 1858. počinje njihova rasprodaja. Pojedini dijelovi prodaju se privatnim osobama koje su ih rušile i koristile kao građevni materijal, a zanimljiva je činjenica da je jedan dio zidina porušen 1874. godine, u sklopu priprema za dolazak cara Franje Josipa.

Posljednjih nekoliko desetljeća zidine se obnavljaju, a u listopadu 2009. otvorene su za posjetitelje. Imaju dva ulaza i jedan izlaz. Prvi ulaz je na zapadnom dijelu, na predziđu koje vodi do kule Arcimuna, preko Sokolića, Stoviša, kule Nad vodom i kule Barabanata, kod koje je i izlaz. Drugi ulaz je u Malom Stonu, kod tvrđave Korune, odakle se prolazi cijeli Veliki zid s nizom gotičkih kula sve do kule Barabanata.

Radno vrijeme zidina tijekom ljetnih mjeseci je od 8 do 18:30, a zimsko od 9 do 15 sati. Cijene ulaznica su 50 kuna za individualne i 40 za grupne posjetitelje. Osobe do 18 godina i studenti svoju će ulaznicu platiti 30, dok će stanovnici općine Ston, Zidine vidjeti besplatno.

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju