Da je djelovanje ljudi poražavajuće za planet Zemlju i nije novost. Ono što je novost je da bi biljni i životinjski svijet do kraja ovog desetljeća mogao doživjeti pad od čak 67 posto u odnosu na brojnost prije pola stoljeća. I to sve kao posljedica ljudskih aktivnosti na Zemlji. Stoji tako u izvještaju WWF-a o stanju planeta 2016.

Izvještaj izlazi svake dvije godine, a u Zagrebu ga je danas predstavila voditeljica odjela za politike i zagovaranje Andrea Štefan iz WWF Adria, pozivajući ljudi ne neophodne promjene, osobito kad su u pitanju hrana i gorivo.

Glavni uzroci toga su gubitak i degradacija staništa, prekomjerna eksploatacija, zagađenje, invazivne vrste i bolesti te klimatske promjene.

Prema izvještaju, globalne populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova već su pale za 58 posto između 1970. i 2012. godine. To dovodi naš planet u opasnost mogućeg dvotrećinskog pada biološke raznolikosti u razmaku od pola stoljeća, zaključno s 2020. godinom.

Ipak, nije sve tako crno. Te godine na snagu stupaju obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao i prve mjere zaštite okoliša u okviru novog globalnog Plana održivog razvoja. Ako ih se provede, tim će se mjerama (zajedno s postizanjem međunarodnih ciljeva biološke raznolikosti do 2020.) pridonijeti ostvarivanju potrebnih reformi unutar svjetskih sustava za proizvodnju hrane i energije u svrhu zaštite divljih vrsta diljem svijeta.

Ljudskim ponašanjem potiče se smanjenje populacija divljih vrsta diljem planeta, a utjecaj se posebno vidi u slatkovodnim staništima. Međutim, važno je naglasiti da je riječ o smanjenjima, a ne još o izumiranju. Na nama je da promičemo oporavak kako tih populacija, tako i očuvanja prirode i karizmatičnih vrsta u našoj regiji. Povratak velikih zvijeri poput medvjeda, risa i vuka pokazuje da se uz političku volju i zakonske regulative, te uz suradnju s dionicima priroda može oporaviti,” istaknuo je direktor WWF Adrije Martin Šolar.

Čovječanstvo se sada nalazi pred dvostrukim izazovom: sačuvati prirodu i osigurati pravilno korištenje resursa. To znači ostaviti fosilna goriva u prošlosti i okrenuti se obnovljivim izvorima energije, a kada je u pitanju hrana koristiti lokalno i ekološki uzgojene namirnice.

„Do promjene će doći kada shvatimo da imamo jednu planetu s ograničenim resursima“, zaključila je Andrea Štefan.

Na WWF-ovu predstavljanju znanstveno utemeljenog izvještaja o stanju planete govorila je i voditeljica ureda UNDP-a u Hrvatskoj Sandra Vlašić.

„Nova razvojna agenda ili Agenda 2030, usvojena prije godinu dana na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, usmjerena je na tri bitna cilja: smanjiti nejednakosti, iskorijeniti siromaštvo i popraviti klimu. Agenda je artikulirana u 17 ciljeva održivog razvoja koji su isti za sve i vrijede za sve ljude, zemlje, države na ovoj planeti. Vjerujem da je „Plan za bolji svijet“ moguće ostvariti, ali je potrebno da djelujemo svi, odmah i u istom smjeru“, istaknula je Sandra Vlašić.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju