Masivne stijene
na Plaži katedrala (Praja de As Katedrais) u Galiciji, u sjeverozapadnoj Španjolskoj, mogle bi skrivati drveno blago. Tisućama godina Biskajski zaljev, popularnije znano kao Kantabrijsko more, oplakuje masivne stijene na Plaži katedrala, urezujući ogromne kamene lukove i špilje. No, uz oblikovanje stijena, stalne poplave "oprale" su dokaze o drevnim skrivenim blagima.

Nakon što su Rimljani osvojili Galiciju prije 2 tisuća godina, pripojivši ovaj teritorij ogromnom i snažnom Rimskom carstvu, ovdje su kovali zlatnike od zlata dobivenog iz obližnjih rudnika. Galicijska vlada, koja još uvijek nadgleda obilne zalihe plemenitog metala, otkrila je nekoliko novih rudnika koje su koristili Rimljani, a koji upućuju na to da se zlato vadilo i u potopljenim špiljama na Plaži katedrala. Galicija je područje vrlo bogato zlatom, a plaža se našla u fokusu zbog potencijalnih dokaza o rimskim rudnicima zlata na samoj plaži.



Vlada je odlučila zaštiti ovo područje kao kulturno dobro, umjesto istraživati njegovu povijest. Nedavno su smanjili broj posjetitelja na 4812 dnevno u periodu od srpnja do listopada. Prošle godine obavljeno je preko 250 tisuća rezervacija termina za posjetitelje, a većina njih se odnosila na domaće putnike, koji ovo područje obožavaju upravo zbog prekrasnih stijena i oblika koje je voda napravila.

Za vrijeme oseke, odnosno kad je mirno more, posjetitelji mogu hodati uz samu obalu ispod kamenih lukova i unutar mračnih pećina. Nakon što dođe plima, cijela plaža je pod vodom, špilje su nedostupne, a kamene formacije mogu se promatrati s obližnjih litica. Sama plaža proteže se uz obalu provincije Lugo u španjolskoj pokrajini Galicija, regiji najpoznatijoj po hodočasnicima koji pješače do katedrale sv. Josipa u glavnom gradu Santiago de Compostela i u kojem se nalazi grob istoimenog sveca. Odavde hodočasnici nastavljaju do Cape Finisterre, poluotoka na zapadnoj obali Galicije, za koji se u doba Rimskog carstva smatralo da je kraj svijeta. Nedaleko od plaže nalazi se i kamena okrugla formacija čija svrha nije poznata, a vjeruje se da je povezana sa Stonehengeom u Engleskoj.

Prije 350 milijuna godina, drevni kontinenti Laurussia i Gondwana sudarili su se čime se uzdigao planinski lanac visok kao današnje Himalaje. Vjeruje se da stijene s ove plaže potječu upravo od tog planinskog lanca. U međuvremenu, plaža se doslovno izgubila u povijesti sve do dolaska Rimljana na ovo područje, od kada postoje i prvi zapisi o njoj. Mada se vjeruje da se eksploatacija zlata vršila i puno prije "rimskog dolaska". Na liticama koje se nalaze nasuprot plaži, geolozi su pronašli kanal isklesan u stijeni, koji izgledom jako podsjeća na one kakve su radili Rimljani nakon dolaska na ovo područje. Tijekom potrage za zlatom Rimljani su palili vatru na tlu i polijevali ga vodom, proces je uzrokovao pucanje zemlje i olakšavao Rimljanima da kopaju kanale ručnim alatima.

Arheolozi su u blizini plaže pronašli i rimsku peć koja se koristila za pečenje keramike i zemljane spremnike koji su se u rimsko doba koristili za prenošenje i spremanje robe. Ovo je još jedan dodatni dokaz koji upućuje na to da su se ovdje vršila iskapanja zlata. Ovi pronalasci potvrđuju da su Rimljani kopali zlato na obali plaže i to daje mogućnost povjesničarima da pokušaju rekonstruirati sam tijek iskapanja. Najveći problem je razina mora koja je puno veća nego je bila u vrijeme kada su ovim područjima vladali Rimljani. Što točno su ovdje Rimljani radili i za što su koristili špilje ostaje još za utvrditi. Do tada, sve tajne prošlosti ostat će neotkrivene i svakodnevno plavljene valovima plavog mora.

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju