Beringovo more nalazi se između Azije i Sjeverne Amerike, točnije na sjevernom kraju Tihog oceana. Na jugu granicu s Pacifikom predstavlja niz Aleutskih otoka (SAD) koji se na zapadu nadovezuju na Komandirske otoke (Rusija). Komandirski otoci su samostalna grupa otoka jer su od Aleuta odvojeni dubokim jarkom.

Zanimljivo je kako ovdje temperatura mora nikada ne prelazi iznad 10 stupnjeva Celzijevih, a zimi temperatura zraka pada čak i 45 stupnjeva ispod nule. No, ovo more nije postajalo oduvijek. Prije više od 10 tisuća godina, pod kraj zadnjeg ledenog doba, razina mora je bila oko 125 metara niža.

Na krajnjem sjeveru Beringovog mora (Beringov prolaz) nalazio se prohodan kopneni most Beringija koji je spajao Aziju i Ameriku. Vjeruje se kako su upravo preko tih "mostova" prvi doseljenici naselili Ameriku.
Beringovo more je poznato i po Beringovom prolazu koji je danas širok oko 85 km a dubina mu je samo oko 30 do 50 m.

Uzorci sedimenata izvađenih s dna Beringovog mora upućuju na to da je regija tijekom posljednjeg velikog toplog razdoblja u klimatskoj povijesti Zemlje tijekog cijele godine bila bez leda, te da je biološka produktivnost bila vrlo visoka.

Christina Ravelo, profesorica oceanskih znanosti na Sveučilištu California, Santa Cruz, predstavila je nova otkrića nakon ekspedicije u u sklopu Integiranog programa za bušenje oceana. Analize uzoraka sedimenata pokazuju da su prosječne temperature površine mora u Beringovom moru bile barem 5 stupnjeva Celzija više, dok su prosječne globalne temperature bile barem tri stupnja toplije nego danas.

Dakle, ako imate kuću u prvom redu do mora, ne znači da će ona biti tamo i za koju tisuću godina, niti da će more biti toplo! Šalimo se, ali se ne šalimo kad kažemo da bismo rado posjetili obje obale Beringovog mora. Hladno, ali prelijepo...

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju